Lauc i Đikić protiv histerije: Dnevna izvješća o zaraženima trebaju biti za eksperte, ne za javnost

Broj pozitivnih PCR testova nije jako pouzdan pokazatelj broja ljudi oboljelih od bolesti COVID-19, što vidimo iz velikog nerazmjera broja potvrđenih slučajeva i umrlih ljudi u prvom valu i sada. Zbog toga bi broj pozitivnih slučajeva na koronavirus trebao biti samo informacija za stručnjake koji je znaju tumačiti. Ustvrdio je to za Glas Slavonije član Znanstvenog savjeta Vlade prof. dr. sc. Gordan Lauc, koji se ovime pridružio sve većem broju glasnih zagovornika teze da svakodnevno izvještavanje o brojkama zaraženih i preminulih od koronavirusa više šteti ljudima od same zaraze te da treba prestati sa svakodnevnim bombardiranjem javnosti ovim podacima.

PCR nije pouzdan

- U posljednje vrijeme svjedočimo paničnim reakcijama nekih zemalja koje su posljedica isključivo PCR testiranja, a ne i stvarnog broja bolesnih ljudi. Karantenu i mjere ograničavanja kontakata među ljudima uveli smo u ožujku da bismo spriječili raspade zdravstvenih sustava koje smo vidjeli u Wuhanu, Bergamu te u New Yorku. No broj pozitivnih PCR testova nije jako pouzdan pokazatelj broja bolesnih ljudi, što vidimo iz velikog nerazmjera broja potvrđenih slučajeva i umrlih ljudi u prvom valu i sada. To je tako ne samo u Hrvatskoj, nego i u cijeloj Europi. Postoji više mogućih objašnjenja za tu razliku, no razlika neupitno postoji. Zbog toga bi broj pozitivnih slučajeva trebao biti samo informacija za stručnjake koji je znaju tumačiti, a ne podloga za osobni strah ili donošenje ishitrenih odluka. U čitavoj Europi broj teško bolesnih ljudi još je uvijek vrlo mali.

Primjerice, u Hrvatskoj je iskorišteno svega oko tri posto respiratora, tako da nam zdravstveni sustav sigurno u ovom trenutku uopće nije blizu granice na kojoj bi bilo potrebno poduzimati bilo kakve oštrije mjere od ovih koje su sada na snazi. Djeca nam idu u školu već treći tjedan, a broj slučajeva je u padu. Bolest COVID-19 nije bezopasna, i još uvijek se može dogoditi da s dolaskom zime situacija postane značajno gora, no situacija je za sada potpuno pod kontrolom i možemo se nadati da će i ovakve vrlo blage mjere koje su na snazi u Hrvatskoj biti dovoljne da bez većih žrtava dočekamo kraj pandemije, a za koji se osobno nadam da bi mogao biti u travnju ili svibnju sljedeće godine, uvjeren je prof. Lauc.

Jedan od onih koji tvrde da je svakodnevno izvještavanje o broju novozaraženih i umrlih besmisleno te da je vrijeme da se vratimo normalnom životu, je i Fergus Walsh, urednik BBC-jeve zdravstvene rubrike, koji se u članku pod naslovom “Je li vrijeme da se vratimo normalnom životu?” pita pretjeruju li mediji i vlade s objavom brojki, s obzirom na to da je zaraženih više, jer je i testiranja više, a broj hospitaliziranih pada. Naveo je kako u Velikoj Britaniji svakodnevno od raka prostate umre 30 muškaraca, a 30 žena zbog raka dojke, dok zbog koronavirusa umre svega deset osoba, unatoč velikom broju zaraženih. Sličnog je stava i hrvatski znanstvenik prof. Ivica Đikić, piše Glas Slavonije.

Obolijevaju mlađi

- Samo goli brojevi uistinu utječu na ljude, na njihovu psihu i mislim da se to može promijeniti te da bi bilo pametnije da imamo određena generalnija obavještavanja javnosti. Tu mislim na izvještavanje o tjednim trendovima u određenim područjima, objašnjava Đikić.

Mnogi ističu brojke o smrtnosti kao ključne za smirivanje panike. U Hrvatskoj, sudeći prema njima, zaista nema razloga za nju. Naime, u prva tri mjeseca epidemije otkriveno je 2200 zaraženih koronavirusom, od toga umrlo je 100 osoba, a od kraja svibnja do danas bilo je 8300 zaraženih i 86 preminulih osoba. Virus u drugom valu nije pokosio domove za starije, nego obolijevaju uglavnom mlađi ljudi kod kojih bolest traje kraće, a rjeđa je i potreba za hospitalizacijom. Od početka epidemije postotak umrlih, u odnosu na broj zaraženih, u Hrvatskoj iznosi 1,68 posto, dok je u svijetu prosjek 3,6 posto, zaključuje Glas Slavonije.