– Usudim se reći da Slobodna Dalmacija kao ni jedan drugi medij živi s problemima svojih čitatelja i njihovim potrebama...
Razgovarali smo ovdje o gospodarenju vodama, pa o sigurnosti na Jadranu, a jučer, evo, o pitanju koje muči naše ljude s Paga, iz Nina, Zadra... Razvoj održivog turizma u gradu s povijesnom jezgrom već odavno muči Šibenčane, Trogirane, Splićane, Korčulane i Dubrovčane. U većini ovih gradova prisutni smo ne samo s našim dnevnim listom, nego i s lokalnim izdanjima Slobodne Dalmacije. Zahvalan sam, stoga, što smo u Šibeniku, Splitu i Dubrovniku, u Hrvatskoj turističkoj zajednici i Turističkoj zajednici SDŽ i u ACI-ju naišli na veliko razumijevanje i pomoć u organizaciji ove konferencije. Ova tema nije politička, ona je prije svega životna i, zbog naše povezanosti s povijesnom baštinom, i emotivna, i treba nam puno stručnog znanja i dobre volje da bismo razvoj turizma u našim krajevima učinili održivim. Dobili smo najbolje sugovornike pa me, kao i vas, veseli poslušati ih te sam uvjeren da će biti korisno – kazao je Jadran Kapor, glavni urednik Slobodne Dalmacije, u uvodnom izlaganju na konferenciji "Razvoj održivog turizma u gradovima s povijesnom jezgrom", koja se u organizaciji naše novinske kuće održala u utorak u hotelu "Radisson Blu Resort".
Važnost susreta stručnjaka na jednome mjestu podržao je splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara, zahvalivši našem dnevnom listu jer je prepoznao ovu važnu temu.
– Kompleks s kojim se suočavamo nema jedinstven recept za rješenje, zato ga treba tražiti u kompetentnim sugovornicima – tko i u kojem trenutku donosi odluku kako bi se spriječilo piljenje grane na kojoj sjedimo. Ako je rast 16 posto, raste li i proračun toliko? Ne. Tko onda pati? Građani. Vraćaju li turističke institucije te prihode gradu? Mislim da ne. Volio bih da rasprava bude u sagledavanju šire slike. U deset godina smo s 4000 došli na 35.000 legalnih kreveta u Splitu. Danas imamo prazne povijesne jezgre jer život kakav smo imali tamo više ne postoji. Za par godina turisti neće dolaziti gledati prazne kulise, nego autentičnost. Povijesnu jezgru ne čine administrativne odluke, nego điran, mačka i tiramol. Održivi turizam je širi problem i Mediterana i Europe – kazao je splitski gradonačelnik i dodao kako isti "recept" ne može vrijediti za sve gradove, odnosno, kako nema univerzalnog rješenja.
Blaženko Boban, splitsko-dalmatinski župan, zahvalio je organizatoru konferencije na raspravi o iznimno bitnoj temi o kojoj ovisi najjača grana gospodarstva u državi.
– Mnogo zemalja u svijetu ima sunce, more, gastronomsku ponudu, ali je sigurnost segment koji nas izdvaja od ostalih, a tu je i segment kulturne baštine. U Hrvatskoj je formirana Udruga povijesnih gradova, kroz koju su se potencirali problemi o kojima danas govorimo i koje je Slobodna Dalmacija prepoznala s današnjom panel-raspravom. Bitan segment o kojemu treba raspravljati je svijest građana. Na sreću ili na žalost, turizam je naša najjača gospodarska grana, i da zakaže segment sigurnosti, gdje bi bilo gospodarstvo Hrvatske? Zato je važno govoriti o održivom turizmu i treba razmišljati šire od povijesne jezgre, turistu treba omogućiti ponudu – zaključio je splitsko-dalmatinski župan.
Frano Matušić, državni tajnik Ministarstva turizma, podsjetio je na novi Zakon o turističkim zajednicama koji predviđa uspostavu destinacijskog menadžmenta, podrazumijevajući tako sinergiju svih dionika u turizmu.
– Ključ je u razvoju kvalitetnih turističkih ponuda u destinaciji, o čemu trebaju razmišljati svi dionici, od ugostitelja do agencija, direktora turističkih zajednica, gradonačelnika... Ovo su pitanja koja će se provlačiti u sljedećem desetljeću. Bi li povijesne jezgre bile atraktivne da nema turizma? Kome bi bile atraktivne? Turizam nosi neke izazove, ali je prije svega šansa da se mali gospodarstvenici pronađu. Realno, Hrvatska ima puno izazova koje mora rješavati i to radimo uz pomoć EU-ovih fondova. Sve što radimo u Ministarstvu povezano je uz održivi razvoj – kazao je i dodao kako je od iznimne važnosti i upravljanje destinacijom.
– Ako, primjerice, Split i Dubrovnik ne mogu u dva sata primiti 15.000 do 20.000 gostiju, onda treba razmišljati o tome može li to učiniti šire gradsko područje. Ključ je u kvalitetnom turističkom proizvodu u destinaciji. U Splitu sada imamo velik broj privatnog smještaja, a to je zbog toga što nedostaje hotela. Nismo protiv privatnog smještaja, samo ga želimo dodatno unaprijediti kroz rekategorizaciju. On jača kućne budžete, ali ne donosi nova zapošljavanja kao, primjerice, hotel s pet zvjezdica koji je otvoren cijele godine – istaknuo je Matušić.
U panel-raspravi koja je uslijedila nakon uvodnih izlaganja sudjelovali su Mato Franković, gradonačelnik Dubrovnika, splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara, Joško Stella, direktor Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije, Joško Belamarić iz Instituta za povijest umjetnosti, te Gorana Barišić-Bačelić, ravnateljica ustanove "Tvrđava kulture Šibenik".
Moderator i novinar naših dnevnih novina Saša Ljubičić pitao je Stellu kako naći balans između turističkog rasta, odnosno velikih gužvi i održivosti, kako ne bismo pilili granu na kojoj sjedimo.
– Gužve su bile prisutne i prije Domovinskog rata, to nije ništa novo, s tim se problemom suočavaju i Prag, Barcelona, Venecija, Edinburgh... Mi još nismo u toj fazi, imamo još nešto malo prostora, nekih pet posto da ne dođe do pucanja infrastrukture – kazao je Stella.
Konkretan primjer na reagiranje gradske uprave na sve veću najezdu turista u Dubrovniku dao je Franković.
– Podijelili smo goste na tri segmenta: goste s kruzera, hotelske te izletničke goste. Došli smo do organizacije koja okuplja sve kruzerske kompanije i s njima smo dogovorili sastanak na kojem smo im prezentirali problem. Pitao sam ih žele li da im gosti dolaze u prekapacitiran grad, jer se događalo da je istovremeno u gradu privezano deset kruzera. Dubrovnik tri dana u tjednu posjećuju ploveći hoteli, i to samo ujutro, pa smo se onda dogovorili i prilagodili termine dolazaka. Svjesni smo svoje atraktivnosti i ne želimo se odreći toga, ali moramo posložiti termine. U budućnosti ćemo kruzere imati svaki dan, ali pravilno raspoređene u dolascima – kazao je čelni čovjek Dubrovnika.
S druge strane, Joško Belamarić iz Instituta za povijest umjetnosti te voditelj Centra "Cvito Fisković" istaknuo je da je turizam dao na desetke spomenika, arheoloških nalazišta, probudio svijest o nematerijalnoj baštini te vlastitom identitetu.
– Imamo cijeli niz problema koji nisu lokalni, nego globalni. Turizam je tu da ostane, jer morate sagledati da smo i sami svi turisti – poentirao je Belamarić.
Na pitanje moderatora panela o višim kaznama za neodgovorno ponašanje, navodeći Hvar kao primjer, splitski gradonačelnik odgovorio mu je da je ponašanje gostiju prvenstveno pitanje elementarne edukacije pučanstva i naš primjer koji prezentiramo posjetiteljima.
– Htio bih vam približiti svakodnevicu stanovnika gradske jezgre, kojima je u četiri sata ujutro normalno slušati vikanje i pijančevanje, a potpuno je nerealno tražiti od komunalaca da riješe taj problem. Vjerujem da naši gosti žele vidjeti autentičnost, ali ne da tu autentičnost maltretiramo u tri ujutro. Dok sami građani ne uspostave standard, do kvalitetne priče nećemo doći – odgovorio je Krstulović Opara, na što se nadovezao dubrovački gradonačelnik kazavši kako su u tom gradu ograničili glazbu do 23.30 sati. Ako netko prekrši tu odredbu, oduzima mu se javna površina na sedam dana, a ako se prekršaj ponovi, onda na 15, pa na mjesec dana i na kraju – trajno. Dodao je još da turizam na globalnoj razini postaje dostupan i u budućnosti se predviđa da će svaki peti stanovnik biti turist.
– Samo mali koraci koje je Dubrovnik napravio učinili su ga svjetski poznatim i svi koji se bore s istim problemima traže slična rješenja. S druge strane, liberalizacija taksi-tržišta napravila je kontraefekt i, umjesto decentralizacije, centralizirala je cijelu priču i sve odluke dala u ruke Vlade, a lokalnoj samoupravi ruke su vezane – naglasio je Franković, a s tim se složio i splitski gradonačelnik.
– Od 25.000 kreveta Grad zaradi četiri i pol milijuna kuna. Kako subvencionirati obrtnike u centru grada, ako silan novac odlazi državi? – upitao se Krstulović Opara.
Barišić-Bačelić: Kako privući ljude
Ravnateljica ustanove "Tvrđava kulture Šibenik" Gorana Barišić-Bačelić naglasila je važnost kulturne baštine u razvoju održivog turizma.
– U Šibeniku je proveden EU-ov projekt koji je donio sjajne rezultate, a što je važnije, napravljen je plan upravljanja. Želimo da stanovnici grada dolaze u staru gradsku jezgru i da ne govorimo samo o tome kako stanovnike zadržati u gradu, nego kako ljude privući da zalaze u grad. Taj problem nije došao preko noći i ne može se ni riješiti preko noći. Pitanje je kakav grad želimo imati u 2030. ili 2050. godine – upitala se ravnateljica.
Poljičak: Gubimo naš način života
Ivica Poljičak, državni tajnik Ministarstva kulture, istaknuo je da se traži izlaz kako ne bismo postali žrtve tolikog turističkog "uspjeha".
– Povijesne jezgre temelj su našeg identiteta, one predstavljaju našu povijest. Naime, broj stanovnika u starim jezgrama se smanjuje, a stanovništvo koje ostaje stari. Na to se još nadovezao proces da oni koji ostaju tu živjeti daju svoje stanove u najam, pa se i oni za vrijeme turističke sezone iseljavaju iz svojih stanova. Zbog toga i brojnosti turista koji nas posjećuju gubimo naš način života, identitet...
Nadalje, proces turistifikacije koji je započeo još 70-ih godina prošlog stoljeća tada je podrazumijevao sunce, more i obalu daleko od jezgre. No, dogodila se velika promjena, gdje nam ljudi s fotoaparatima dolaze u povijesne jezgre opterećujući njezinu infrastrukturu i utječući na promjenu ritma naše svakodnevice. Rezultat? Gradske jezgre koje su podređene turizmu, a ne lokalnom stanovništvu. Pred nama je teška zadaća koja nije usmjerena protiv turizma, jer nam je potreban. Samo je pravo pitanje kakav – podvukao je Poljičak.
Stella: Ključan je zajednički rad
Nakon panel-rasprave uslijedila su pitanja iz publike. Jednog poljoprivrednika s Hvara zanimalo je kako je moguće da je samo 150 hektara od ukupno 600 pod poljoprivrednom kulturom, dok je jedan bivši turoperator postavio pitanje što je s konkretnim akcijskim planovima.
Koji je naš brend destinacije? Što je Split sutra? – zapitao se.
Joško Stella odgovorio je kako je ključ održivog turizma zajednički rad, bez kojega nema uspjeha.
Franković je prisnažio kako je po pitanju akcijskih planova Dubrovnik u posljednjih godinu dana donio dva ključna dokumenta – Strategiju turizma i Plan upravljanja povijesnom jezgrom.
Jedno je pitanje bilo upućeno Gorani Barišić-Bačelić – je li donošenje Plana upravljanja starom gradskom jezgrom u Šibeniku pomogao održivosti turizma.
– Naravno da jest! Dokument je rađen 2014. godine, kada je obnovljena prva tvrđava, Sv. Mihovil, ali da se sada radi, podaci bi sigurno bili drugačiji. Poenta je da se prate trendovi – zaključila je.