Zbog čega ljudi više umiru zimi, za vrijeme iznimno niskih temperatura, ili ljeti, kada su temperature više? Taj fenomen zapravo ima logično medicinsko objašnjenje o kojemu nam je nekoliko rečenica rekla dr. Vikica Krolo, liječnica obiteljske medicine i predsjednica KoHOM-a (Koordinacije obiteljske medicine).
– Na samom početku svoje medicinske karijere radila sam u Domu za starije osobe. I tamo smo znali da ćemo s dolaskom ljeta, odnosno dolaskom visokih temperatura, kao i dolaskom zime i niskih temperatura, imati veći broj smrtnih slučajeva. Naravno, ovdje se ne radi o znanstvenim, nego o iskustvenim činjenicama. Nagla promjena temperature, bilo one ljeti ili zimi, jako utječe na ljudski organizam, a posebice kod starijih i bolesnijih osoba – ističe dr. Krolo.
Naravno, hladnoća donosi svoje zdravstvene probleme, a toplina svoje.
– Tijekom hladnih dana stišću se krvne žile, odnosno studen izaziva pravi "krvni udar na žile", i ako ljudski organizam ima sklonost ugrušcima, takvo stanje može uzrokovati infarkt srca ili mozga. Ovakve neprilike uvjetovane hladnoćom posebno su izražene na selima ili zabačenim mjestima, gdje stari ljudi žive sami i nemaju adekvatnu medicinsku skrb i gdje su temperature zimi vrlo niske. Toplina, s druge strane, izaziva širenje krvnih žila što može izazvati nagli pad tlaka, pa srčani bolesnici imaju problema sa srcem, jer srce mora više "pumpati" kako bi moglo normalno raditi – dodaje naša sugovornica.
Liječnica smatra da je povećani broj smrtnih slučajeva vezan i uz pojavnost gripe, koja može, pogotovo kod starijih osoba, koji su teški ili kronični bolesnici, izazvati smetnje koje u konačnici dovedu do smrti. Kod takvih slučajeva osoba premine od upale pluća, respiratornih smetnji ili čak od oboljenja srca, ali je "okidač" bila gripa koja je napala ionako oslabljen i star organizam.