Nema više mile - lale, novi Zakon o zaštiti životinja grunuo je svom snagom, donijevši jedinicama lokalne samouprave rok od 30. lipnja, kao zadnju vremensku odrednicu do koje svi hrvatski psi pod kožom vrata moraju imati identifikacijski mikročip.
Bio bi on pandam ljudskoj osobnoj iskaznici ili OIB-u, dokumentu, kojim će kod svakog odbjeglog ili napuštenog psa u budućnosti lako utvrditi ima li vlasnika. Poruka je to vlasnicima četveronožaca, u istom rangu onih plemenite krvi, kao i kolokvijalno svim ćukama, avlijanerima, džukelama, psima majke prostitutke, oca nepoznatog. Kakvi god da bili, s novim Zakonom koji je stupio na snagu u listopadu lanjske godine, od sada bi trebali biti priznati od svojih vlasnika.
Kucat će na vrata
- Odluka je donesena 2004., ali se u praksi nije poštovala. Tome će se sada stati na kraj, pa očekujemo kako će i onih preostalih 30 posto nečipiranih pasa od sada biti uvedeno u sustav. Imat će broj, mjesto u registru, znat će se kome pripadaju i tko ih je nesavjesno izbacio na ulicu. U suprotnom idu sankcije, vlasniku nečipiranog psa kazna do šest tisuća kuna. Pa da vidimo kome se isplati platiti čipiranje do stotinjak kuna ili kazna? Ovim mjerama će se ukazati manja potreba za smještanjem životinja u sklonište, a i omogućit će se velike uštede u zbrinjavanju životinja - veli Luka Oman iz Udruge "Prijatelji životinja".
U ovom trenutku lokalne zajednice pripremaju, ili su već educirali postrojbe komunalnih redara. Čeka ih lavovski zadatak, u borbu s neodgovornim vlasnicima kreću oboružani uređajima za očitavanje mikročipa i zakonskim aktom koji im daje pravo da pokucaju na vrata stana ili kuće, i zatraže osiguranje životinje za pregled. Novina je, i to odlična, što će imati mogućnost podnošenja prekršajne prijave ili optužnog prijedloga protiv neodgovornog vlasnika.
S obzirom na to kako u Hrvatskoj ima oko 400 tisuća pasa, komunalnog ljudstva neće biti dovoljno, posebice ne do zadanog zakonskog roka. No proces će se nastaviti i nadalje, i u njemu će pomoći dodatne snage u vidu predstavnika stanara, veterinara, djelatnika deratizacijskih službi…
- Važno je kako su lokalne zajednice već ozbiljno prionule kontrolama, jer su svjesne kako mogu biti kažnjene zbog neprovođenja zakona. Već bilježimo edukacije građana, dijeljenje letaka, uvođenje programa kastracije i udomljavanja - kaže Oman.
Dupli prekršaji
Gunđali zbog novih radnih obveza ili ne, a kako čujemo, podosta njih nije dobro primilo nove zadatke, komunalni redari, u Zagrebu ih je više od 100, u Rijeci, primjerice 20-ak, u Splitu momentalno deset aktivnih, dobili su skoro pa revolucionarne ovlasti. Uz kontrolu mikročipiranja, sada će moći ulaziti u prostorije s kućnim ljubimcima, prikupljati dokaze, podnositi prijave. Leđa im čuva zakon, a u slučaju otpora vlasnika i policija. Što ih čeka na terenu, pitamo dr. med. vet. Deana Gracina iz splitske Veterinarske ambulante Anima.
- Gradski psi nisu problem, oni su čipirani u ogromnom postotku. Problem će se naći u selima, Zagori, romskim naseljima. Tu bi lako moglo biti prijava, jer nečipiran pas ne može biti ni cijepljen protiv bjesnoće, što je zakonska obveza vlasnika. Vlasnik je tada u dvostrukom prekršaju - kaže Gracin.
Zoran Dadić je kao predsjednik splitskog Kluba sportskih pasa, svu pomoć Kluba dao na raspolaganje podmarjanskim gradskim vlastima u koordinacijskom postupku. Njegovim je kolegama više dosta i neodgovornih vlasnika, psećeg izmeta na svakom kantunu, divljaštva i nebrige. Zakon podržava, no ono što je upitno je, kaže Dadić, njegova mogućnost provedbe i nedostatak ljudstva. Vremena će trebati dosta, a problem će se naći u dalmatinskom zaleđu, podosta na području oko Knina i Benkovca.
Akcije su u brojnim gradovima već krenule, dijele se letci, organiziraju se predavanja, u Koprivnici se subvencionira puna cijena mikročipiranja pasa građanima, u Dugom Selu kastracije pasa i mačaka, u Gospiću i jedno i drugo. Zaprešić sufinancira besplatnu sterilizacija kuja, cijepljenje i mikročipiranje građanima slabijeg imovinskog statusa…
Stari su ljudi govorili kako je batina iz raja izišla. Batina danas po zakonima nije više prihvatljiva metoda, ali u vidu novčane kazne je odlična. Šest tisuća dobrih razloga u kunama malo su za muke nekih životinja, ali od nečega treba početi. Na dobro nam novi Zakon o životinjama konačno došao.
Izmet pred ulazom
Zakon ne donosi novosti po pitanju šporkaćuna od ljudi koji
ne kupe izmet svojih pasa. Ima tu svega: u splitskoj Osječkoj 12, pokraj uvijek punog dječjeg igrališta, postoji vlasnik psa koji izmet skupi u kesicu i onda je ostavi pred ulaznim vratima zgrade ili netom do ulaza u dječji vrtić. Da nema neimara iz "Parkova i nasada" i "Čistoće", put do dječjeg igrališta bio bi popločan gomilama izmeta.
Snimite šporkaćune
Evo ovako, svi iz grada Splita s problemom pasjeg izmeta oko kuća možete se javiti na telefon 021-310-158, ili 021-310-159 komunalnog redarstva. I naznačiti vrijeme, kod pasa je to uglavnom uvijek li-la, u kojem ih vlasnici dovode na javno pražnjenje i za sobom ostavljaju suvenire.
Postoji i mail, redarstvo@split.hr na koji možete anonimnu ostaviti poruku. U njoj napišite gdje se nalazi carstvo izmeta, slikajte vlasnika ako možete, makar iz daljine, naznačite uobičajeno vrijeme njegova dolaska i šaljite sve te podatke na gornji mail. Ako itko zna što se događa po kvartu, i tko od njega stvara otvorenu septičku jamu, onda ste to vi dragi susjedi. Evo vam sada prilike za akciju i čišći nam grad.