Državni zavod za statistiku objavio je podatke prema kojima je Šibenik prema broju pristiglih kruzera od siječnja do kolovoza ove godine na šestom mjestu u državi.
Najviše posjeta stranih brodova za kružna putovanja imala je luka Dubrovnik s 313 posjeta, dok je u Splitu bilo 187 posjeta. Na trećem mjestu je luka Zadar (107), a zatim slijede Hvar (84), Korčula (71 posjet), Šibenik (61 posjet) te Rovinj (45 posjeta).
U ovom razdoblju u hrvatske morske luke uplovilo je 69 stranih brodova za kružna putovanja te su ostvarili 421 kružno putovanje. Na tim brodovima bile su 563 tisuće putnika koji su u Republici Hrvatskoj boravili 970 dana.
U odnosu na prvih osam mjeseci prošle godine, broj putovanja manji je za 4,7 posto, no broj putnika na tim brodovima veći je za 33 posto. Godine 2022. bilo je putnika 423 601 putnika, dok ove godine taj broj iznosi 563 374. Članovi posade na brodu ne smatraju se putnicima u navedenoj statistici.
Strani brodovi doplovili su pod zastavama 14 zemalja. Zastava predstavlja državu u kojoj je brod registriran, a najviše njih plovi pod zastavama Bahama i Malte, i to svaki po 121 putovanje, što je 57,5 posto od ukupno ostvarenih putovanja.
Slijede putovanja pod zastavama Paname (48 putovanja) i Norveške (30 putovanja).
No, što kruzeri i gosti s njih predstavljaju i znače za hrvatski turizam? O tomu možda najbolje govori istraživanje Hrvoja Carića s Instituta za turizam u Zagrebu, autora je proslavljenog rada o trošku i zaradi od pristajanja kruzera u Hrvatskoj iz 2010. godine. Carić je istražio utjecaj kruzera te ustanovio kako Hrvatska od njih pretrpi gotovo osmerostruko više štete nego što od njih zaradi.
Primanjem oko 700 tisuća putnika s kruzera koji su u prosjeku proveli dan i pol u Hrvatskoj, zarada je bila oko 50 milijuna eura, a trošak je bio oko sedam puta veći, dakle - 350 milijuna eura.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....