Prvo se govorilo da je riječ o 10 tisuća kuna. Potom se razmatrala opcija o pet tisuća. Uz zadržavanje regresa za godišnji odmor.
Sada je, pak, ministar turizma Gari Cappelli ponudio novu mogućnost: da od jeseni poslodavci svojim zaposlenicima isplate 2500 kuna za troškove putovanja tijekom godišnjeg odmora. Uvjet bi bio da se novac potroši u Hrvatskoj, što će svakako pozdraviti ugostitelji, hotelijeri i iznajmljivači apartmana koje je posljednjih mjeseci prilično osupnuo predosjećaj slabijeg utrška ove nego prijašnjih godina.
- Možda stignemo još u predsezoni, a u najgorem slučaju na jesen bismo napraviti probu od tjedan dana da vidimo kakav je interes. U svakom slučaju, taj tjedan će ići, to imamo pripremljeno, a poanta je da poslodavci dobiju dio novca neoporezivo, kao što sada imaju 7500 kuna, te da eventualno dodamo 2500 kuna i da to bude dodatna nagrada, ali da se troši u Hrvatskoj – kazao je novinarima uoči Vladine sjednice ministar Cappelli.
Otkrivši pritom samo još jedan detalj: da se istarstvo turizma dvoumi oko imena ovog modela stimuliranja potrošnje tijekom godišnjeg odmora. U igri je već otprije spominjana Cro kartica, potom Tjedan hrvatske ponude, a moguće je da turističke vlasti odaberu i neku od varijacija na sličnu temu.
O turističkim vaučerima za Hrvate počelo se raspravljati još 2016., u vrijeme kratkoga mandata Antona Klimana na mjestu ministra turizma. Tada se, što iz praktičnih, što ih svjetonazorskih razloga, često znalo pozivati na model tzv. Szep kartice, koji je u Mađarsku 2010. uveo Viktor Orban.
Cappelli, koji je nakon Klimana preuzeo Ministarstvo turizma, od Cro kartica nije odustao. Upravo suprotno, nadao se da će vaučere uspjeti uvesti još prošle godine, no do toga ipak nije došlo. Jedna od prepreka bila je i usklađivanje s pravilima EU-a, gdje su navodno imali zamjerki i na Orbanov model, i to zbog kršenja pravila EU-a o tržišnom natjecanju.
Ministarstvo je nastavilo razmatrati nekoliko opcija. Od toga da se Cro kartica može koristiti za plaćanje smještaja i ostalih turističkih usluga u predsezoni i posezoni na Jadranu, a tijekom cijele godine u kontinentalnom dijelu zemlje. Do toga da se polovina iznosa smije potrošiti na smještaj, 30 posto na hranu i piće, a ostatak na ostalu ponudu.
U igri su bila dva modela. Jedan je podrazumijevao ukidanje postojećeg regresa za godišnji odmor koji iznosi 2 i pol tisuće kuna i uvođenje vaučera u vrijednosti od 10 tisuća kuna na godišnjoj razini. Drugi bi zadržao regres, a vrijednost vaučera snizio na 5 tisuća kuna. Sada je u optjecaj stavljena manja svota, ali pokloni nisu tu da im tražimo dlaku u jajetu. Pogotovo ako se doista dogode, a ne samo, kao do sada - najavljuju.