- Kako je krenulo, banke će nam još malo tražiti i krvnu sliku - kaže čitateljica iz Splita (podaci poznati Redakciji) kojoj je prije nekoliko dana iz Erste banke stigla obavijest da mora ažurirati podatke ako želi obnoviti svoju Diners karticu. Uz obavijest stigli su i formulari koje je bilo potrebno ispuniti, a među njima i Izjava o političkoj izloženosti.
- Nisam imala pojma što je to uopće “politička izloženost”, a onda sam pročitala da je to političko djelovanje u posljednjih 12 mjeseci, bilo tvoje ili člana tvoje uže obitelji. U svakom slučaju banku zanima jesi li ti ili možda tvoja kći ili zet na nekoj političkoj funkciji, od zamjenika načelnika općine, pa sve do suca, ministra i predsjednika države.
Osim toga, zanima je i izvor imovine, i sredstava koja “jesu ili će biti predmet poslovnog odnosa ili transakcije”...
Zvala sam svoju bankaricu koja mi je rekla da je to u skladu sa zakonom, tako da je na meni sad hoću li formular ispuniti i produžiti karticu ili ću je ukinuti.
Osim toga, bilo bi bolje da ljude pozovu u poslovnicu i objasne im zašto im ovi podaci uopće trebaju, nego da ih ovako plaše... Počinješ se pitati jesi li što napravio pogotovo ako nitko dotad od tebe nije tražio da ispunjavaš takvu Izjavu što je kod mene bio slučaj.
Uz to, smatram da se tijek novca lako može pratiti ako netko plaća karticom, problem je kad se plaća gotovinom - govori Splićanka koju zanima i je li ovakva praksa banaka u skladu s GDPR-om, novom Uredbom o zaštiti osobnih podataka.
Odgovor, kao i komentar cijele situacije, zatražili smo u Hrvatskoj udruzi banaka (HUB).
Iz HUB-a objašnjavaju kako banke u ovakvim slučajevima postupaju u skladu s propisima jer Izjava o političkoj izloženosti spada pod provedbe Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (SPNFT).
- Članak 73. Zakona o SPNFT-u propisuje da se “prikupljanje i obrada osobnih podataka od strane obveznika u svrhu provedbe mjera i radnji koje se poduzimaju radi sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma obavlja na temelju i u skladu s odredbama ovoga Zakona”.
Uz to, obrada osobnih podataka na temelju i u skladu s odredbama ovoga Zakona smatra se pitanjem od javnog interesa u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća. Drugim riječima, Izjava o političkoj izloženosti je nešto što svaka osoba mora ispuniti u skladu sa Zakonom i bez obzira na GDPR - navode iz HUB-ova Odjela za odnose s javnošću.
U udruzi “Splitski potrošač”, kojoj se naša čitateljica obratila za savjet, pitali smo slažu li se sa stavom HUB-a i obraćaju li im se građani, inače, sa sličnim upitima.
- Potrošači se u ovakvim slučajevima ne mogu pozivati na povredu privatnosti. Naime, i Agencija za zaštitu osobnih podataka je donijela službeni stav iz kojega se da iščitati kako ne vide ništa sporno u spomenutoj poslovnoj praksi banaka.
Prema izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (SPNFT) koje su stupile na snagu ove godine, tzv. dubinska analiza klijenata traži se u brojnim slučajevima. Primjera radi, ako obavljate transakciju u iznosu od 1000 eura i više, morat ćete ispuniti Izjavu o političkoj izloženosti. Istu stvar će od vas tražiti i ako dobijete na lutriji više od 15.000 kuna.
Osim toga, svaka gotovinska transakcija od 200.000 kuna ili više odmah bi se trebala prijaviti Uredu za sprječavanje pranja novca. Građani su nam se žalili i kako im na Fini uzimaju sve osobne podatke, čak i kad idu uplatiti donaciju.
Prema mojim saznanjima, Fina je odnedavno odustala od identifikacije podnositelja naloga ako se novac uplaćuje općepoznatoj humanitarnoj organizaciji; UNICEF-u, Zakladi “Ana Rukavina”, Crvenim nosovima i slično - objašnjava Iskra Maras Jelavić, savjetnica za pravna i financijska pitanja u “Splitskom potrošaču”.
Kako netko postaje sumnjiv?
Na najnižoj razini svatko tko, primjerice, radi s nekom tvrtkom izvan EU-a i redovito prima ili šalje određene količine novca može doći pod prismotru. Isto vrijedi ako imate sumnjivu dinamiku uplata i isplata novca s članovima obitelji.
Primjera radi, osoba ima račune u više banaka na koje u duljem razdoblju uplaćuje razne iznose u kunama i eurima. Nakon nekog vremena dio novca se prebaci s jednog računa na drugi, podigne se gotovina i kupi kuća ili automobil.
Ista ta osoba možda nije stalno zaposlena ili su joj svi ostali članovi obitelji nezaposleni, zbog čega se može posumnjati da se pojedinac bavi švercom duhana, droge ili nekom drugom kriminalnom aktivnošću.
Hrvatska u grupi najmanje rizičnih zemalja
Republika Hrvatska je, prema Baselskom indeksu, u 2018. godini ušla u top 10 najmanje rizičnih zemalja za pranje novca i financiranje terorizma na svjetskoj razini (od ukupno 129 procjenjivanih zemalja). Zanimljivo je da su u razdoblju od 2017. do 2018. godine, Latvija, Island, Danska i Poljska ispale s tog popisa, a zamijenile su ih Litva, Makedonija, Bugarska i Hrvatska.