Gotovo je s hladnim, snježnim zimama. Veljača nam je donijela temperature primjerenije travnju, čak i svibnju. Što se dogodilo sa zimama? Protekla godina bila je najtoplija otkako se sustavno mjere temperature, a s početkom godine rekordi se nastavljaju. Djeca u većem dijelu svijeta poznaju snijeg samo iz filmova.
Siječanj 2024. bio je najtopliji u povijesti mjerenja, a vjerojatno ga slijedi i veljača, prenosi Vox. Mnogi dijelovi svijeta suočeni su s dosad nezabilježenim temperaturama za ovo doba godine - i na južnoj hemisferi, gdje je ljeto, i na sjevernoj hemisferi, gdje je zima. Japan, Kenija, Nigerija, Brazil, Tajland, Australija i Španjolska iskusili su ekstremne ili rekordne temperature posljednjih nekoliko tjedana. Veći dio SAD-a u siječnju je zahvatilo jako zahlađenje, no ta zemlja sada bilježi nove temperaturne rekorde na Srednjem zapadu i Jugu. Šumski požari izbili su u Teksasu, Coloradu i Nebraski, kao i u Kanadi. Meteorolozi upozoravaju da oceani nikad nisu bili topliji, veći je rizik od pretjerano jakih uragana, piše Jutarnji list.
I u novoj godini nastavile su se ekstremne vremenske prilike iz 2023. Svijet je još u rukama u rukama El Niña, meteorološke pojave koja označava topliju fazu temperaturnog ciklusa Tihog oceana. El Niño ima globalni utjecaj jer pojačava zagrijavanje diljem svijeta, osobito između studenoga i ožujka, no sada je posebno jak. Topla oceanska voda u blizini ekvatora, toplija od prosjeka, dovodi do većeg isparavanja, a time i više oborina, koje su, među ostalim, izazvale nedavne poplave u Kaliforniji.
Toplije zime jedan su od najočiglednijih primjera kako je čovjek promijenio svijet maksimalnim iskorištavanjem fosilnih goriva koja ispuštaju stakleničke plinove i tako podižu globalne temperature. Iznimno topli dani u veljači odgovaraju ranijim upozorenjima klimatologa o tome što će se događati ako svijet efikasno ne zaustavi porast ugljičnog dioksida u atmosferi. Vremenski uvjeti koji su se donedavno smatrali ekstremnima u idućim će desetljećima postati sve češći, upozoravaju znanstvenici.
Zagrijavanje Zemlje zbog klimatskih promjena nije ravnomjerno raspoređeno prostorno ni vremenski. Na primjer, polarna se područja zagrijavaju do četiri puta brže od ostatka Zemlje, prenosi Vox. Zime postaju sve toplije. Broj ekstremno vrućih dana povećao se u posljednjih 20 godina diljem SAD-a, a broj ekstremno hladnih dana se smanjuje. U sjevernim državama SAD-a zabilježeno je da zimska temperatura raste dvaput brže nego ljetna, prema prošlogodišnjem nacionalnoj izvješću o klimi.
Jedan od razloga zbog kojih zime postaju sve toplije jest to što zimski zrak intenzivnije reagira na povišenje temperature jer više zadržava vlagu. Kad se temperature popnu iznad 0 Celzijevih stupnjeva, to dovodi do više kiše nego snijega. Smanjuje se i snježni pokrivač: u planinskim područjima snježne su padaline služile kao rezerve vode za korištenje tijekom cijele godine. Više kiše nego snijega može značiti više poplava zimi i jače suše ljeti. Ono što je ključno jest da se snježni pokrivač, kako se zagrijavanje ubrzava, još brže topi, rekao je za Euronews Daniel Scott, znanstvenik Sveučilišta Waterloo, piše Jutarnji list.
Južno od ekvatora doživjeli su iznimno vruće ljeto, ali i neobično toplu zimu. Buenos Aires je imao najtopliju zimu u više od stotinu godina, Australija je imala najtopliju zimu dosad. Na južnoj hemisferi dinamika je drugačija jer na jugu ima više oceana nego kopna, a oceani upijaju toplinu i štite od velikih temperaturnih promjena, tako da zime obično ne budu previše hladne, a ljeta ne pretjerano vruća. Međutim, svjetski oceani od lani su iznimno zagrijani, a to je pomoglo održavanju toplog zraka na južnoj hemisferi. Posljedica: velike poplave i suša u dijelovima Južne Amerike. U Čileu su šumski požari već usmrtili više od 120 ljudi.
Znanstvenici su utvrdili da je u 2023. prosječna temperatura globalnog zagrijavanja premašila 1,5 Celzijevih stupnjeva, što je ključna granica prema Pariškom klimatskom sporazumu. Svjetski oceani u blizini ekvatora na su ekstremno visokim temperaturama: u vodama oko Kariba temperatura je dosegnula 32 Celzijeva stupnja. Osim što apsorbiraju toplinu, oceani upijaju gotovo 30 posto emisije ugljičnog dioksida.
Kombinacija viših temperatura i više ugljičnog dioksida mijenja kemijski sastav vode. To ugrožava osjetljive ekosustave poput koraljnih grebena. Tople morske vode stigle su do Antarktike, gdje je lani zabilježena rekordno tanka površina leda. Antarktika je važna jer utječe i na ocean i na nebo: dok se ledenjaci tope u moru, na tom se dijelu Zemljine kugle oblikuju oblaci i padaline diljem svijeta.
S više stakleničkih plinova u atmosferi, očekuje se više zagrijavanja u najhladnijim područjima svijeta, što će zauzvrat podići razinu mora, promijeniti oceanske struje i iskriviti vremenske obrasce diljem svijeta. To već ima dalekosežne učinke u blizini ekvatora.
Glavno je pitanje hoće li i 2024. biti rekordna. El Niño će se vjerojatno zadržati do travnja, smatraju meteorolozi. Američka NOAA procjenjuje da postoji 22 posto šanse da će 2024. biti nova najtoplija godina u povijesti. Čak 99 posto je šansi da će se svrstati među prvih pet.
Kako se klima mijenja, puno brže rastu zimske temperature. Od 1970. Sjedinjene Države izgubile su gotovo 14 noći godišnje s temperaturom ispod nule. Zime su postale sve toplije u cijelom SAD-u, pa i u svijetu, izjavila je za Vox klimatologinja sa Sveučilišta Georgia Pamela Knox.
Nestanak hladnih, bijelih zima nema samo nostalgičarsku vrijednost. Hladno vrijeme bitno je za biljke i životinje, njihov nestanak ima dalekosežne učinke na proizvodnju hrane i zdravlje. Catherine Bouchard, veterinarska epidemiologinja iz Agencije za javno zdravstvo Kanade, rekla je za CBC Radio da su u toj zemlji krpelji postali mnogo češći. Istraživala je 15 godina: na početku bi u dvije godine pronašla možda 1000 krpelja. Sada ih toliko nađe u dva mjeseca.
Toplije zime imaju i dobrih strana. Od početka 20. stoljeća zatopljenje je produžilo vegetacijsku sezonu za dva tjedna. Za poljoprivrednike koji uzgajaju jednogodišnje usjeve poput kukuruza ili pšenice, to može omogućiti da uguraju više žetvi u godinu dana. Prošle je godine u SAD-u porasla proizvodnja soje i pšenice, a žetva kukuruza bila je rekordna. Za neka područja zagrijavanje je dobra vijest za poljoprivrednike jer znači manje šanse za ozbiljne hladnoće i iznenadne mrazove.
Za Europu je problem što se s toplim zimama topi snježni pokrivač, prenosi Euronews. Jedna nedavna studija objavljena u časopisu Nature pokazuje da je minus 8 stupnjeva ključni prag za opstanak snježnog pokrivača na sjevernoj hemisferi. Tamo gdje je zimski prosjek iznad toga, bilježe tendenciju topljenja snijega. U 169 riječnih slivova sjeverne hemisfere, klimatolozi su pronašli značajan 40-godišnji silazni trend u 70 riječnih sljevova, a rastući u desetak.
Od toga ih je osam u Sibiru, gdje su se povećale količine oborina uz dovoljno niske temperature da očuvaju snijeg. No, snijeg se topi u velikim područjima Europe i Sjeverne Amerike, uključujući riječne sljevove Neve i Dona u Rusiji, Dnjepra u Rusiji, Bjelorusiji i Ukrajini te Visle u Poljskoj. Također opada količina vode u slijevu Dunava, koji teče ili utječe na Njemačku, Austriju, Slovačku, Mađarsku, Hrvatsku, Srbiju, Rumunjsku, Bugarsku, Moldaviju i Ukrajinu, piše Jutarnji list.
Zimski turizam primjer je kako će gospodarstvo patiti zbog globalnog zagrijavanja. Mnoga skijališta svake godine nestrpljivo iščekuju snijeg, a neka su se zatvorila nakon što su im sezone postale prekratke. Veće tvrtke poput Aspen Snowmassa u Coloradu nastavljaju raditi unatoč manje snijega i kraćim zimama: ulažu u gradnju novih skijaških staza na višim nadmorskim visinama gdje snijega još ima. Zasad.