Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o osnovnoj i srednjoj školi, kako su potvrdili iz Ministarstva znanosti i obrazovanja ministrice Blaženke Divjak, u javnu raspravu stižu tijekom listopada.
No, već sada neka rješenja koja predlaže Ministarstvo nisu dobro primljena ni među članovima radne skupine koja priprema zakonske izmjene, osobito među predstavnicima sindikata. Osim apsurdne činjenice da se taj zakon mijenja već trinaesti ili četrnaesti put, on donosi povratak na neka stara rješenja: tako se, kako smo već pisali, predlaže povratak zaključivanja ocjena na polugodištu za sve učenike osnovnih i srednjih škola, osim za najmlađe prvašiće u osnovnim školama. Više se neće iz razreda u razred prenositi ni kazne poput opomene pred isključenje, nego će sve pedagoške mjere biti ograničene na samo jednu školsku godinu.
Također, neće se više voditi upravni postupci za sve predagoške mjere, nego samo za najteže, poput opomene pred isključenje ili preseljenja u drugu školu.
No, ono što već izaziva žestoke reakcije jest prijedlog o povratku produžne nastave za učenike koji na kraju školske godine imaju najviše dvije jedinice, a koja se dosad zvala “dopunski rad”. Sindikati i nastavnici u školama uzalud su se dosad borili da taj rad bude dodatno plaćen. Ne samo što im to nije uspjelo dosad, nego neće ni ubuduće: produžna nastava ulazi u redovito tjedno zaduženje i neće biti posebno plaćena, predlaže MZO.
- Katastrofa je što se produžna nastava regulira u još gorem obliku nego je bio dopunski rad i tako to vidi sigurno 80 posto nastavnika iz struke. Jedino ispravno rješenje bilo bi da se dopunska nastava za učenike koji teže svladavaju gradivo organizira neograničeno tijekom cijele nastavne godine, a ne samo tih desetak sati produžne nastave. Ako netko matematiku nije svladao kroz 140 sati redovne nastave, neće valjda za deset sati produžne postati genij – ljuti se Branimir Mihalinec, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama i član radne skupine za izmjene zakona.
I tu dolazimo do još jednog apsurda koji je, čini se, sve ove godine prolazio ispod radara: u zemlji u kojoj čak i svaki drugi gimnazijalac odlazi na instrukcije, zakon je dopunsku nastavu u našim školama ograničio i to sve zato što se takva nastava učiteljima i profesorima – mora platiti.
Zato u srednjim školama dugi niz godina vlada ograničenje prema kojemu broj sati dopunske nastave ukupno tjedno ne smije prelaziti broj odjeljenja. Drugim riječima, ako škole u prosjeku imaju od 12 do 18 odjeljenja, one mogu organizirati maksimalno 18 sati tjedno ukupne dopunske nastave i to za sve predmete zajedno.
- To se neće promijeniti ni najnovijim zakonskim izmjenama i protiv toga ćemo se boriti. Dopunska nastava tijekom cijele godine jedina je i prava pomoć učenicima – poručuje Mihalinec.
Unutar radne skupine nisu zadovoljni ni prijedlogom da učenici srednjih škola ubuduće praktički do kraja školske godine i pred maturu mogu promijeniti upisni program i školu, a ne kao dosad samo do početka drugog polugodišta bilo kojeg razreda. Uvjet je da će morati položiti razlikovne predmete i dobiti odobrenje nastavničkog vijeća. I sindikati i ravnatelji podsjećaju da su se u prošlosti, kada također nije bilo ograničenja za prelazak, znale događati zlouporabe pa bi oni s pet-šest jedinica iz javnih prelazili u privatne škole pred sam kraj školske godine, tamo nekim čudom sve negativne ocjene brzinski ispravljali i prolazili razred.
- Katastrofalno rješenje koje u solidno uređenje uvodi potpuni nered – kaže o ovome Željko Stipić, predsjednik školskog sindikata Preporod.
Sindikalci također nisu najsretniji prijedlogom prema kojemu bi ubuduće učenici srednjih škola mogli više puta upisati isti razred, ako za to dobiju suglasnost ministra, a ne kao dosad najviše dva puta. Smatraju da to pravo mora biti iznimka samo za učenike koji se nađu u nepredviđenim okolnostima, poput težih zdravstvenih problema.
Povratak ocjena na polugodištu
Iako preteže mišljenje da je većina prosvjetara za povratak zaključnih ocjena na polugodštu, Suzana Hitrec, predsjednica Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja i članica radne skupine za izmjene zakona, kaže kako su u zbornicama mišljenja o tome podijeljena.
- Povratku zaključivanja skloni su učenici, nastavnici, ravnatelji i roditelji učenika trogodišnjih srednjih škola, a tome se žestoko protive oni u četverogodišnjim strukovnim školama i gimnazijama. Moj je stav da svakako mora postojati neki oblik kvalitetne povratne informacija o uspjehu učenika, ali i bolja komunikacija roditelja i škole – kaže Suzana Hitrec.
Više se neće iz razreda u razred prenositi ni kazne poput opomene pred isključenje, nego će sve pedagoške mjere biti ograničene na samo jednu školsku godinu
I u prošlosti se, kada također nije bilo ograničenja za prelazak, događalo da bi đaci s više jedinica prelazili u privatne škole pred sam kraj godine, tamo nekim čudom sve negativne ocjene brzinski ispravljali i prolazili razred