Računamo da će kraj pandemije bolesti COVID-19, barem kada je u pitanju Europa, biti krajem kolovoza ili početkom rujna ove godine. Ta predviđanja baziramo na činjenici da većina europskih, pa i svjetskih zemalja, dnevno cijepi između jedan i dva posto svog stanovništva, pa ćemo do kraja kolovoza biti na 70, a možda i 80 posto procijepljenosti kada je Europa u pitanju.
Kraj pandemije u kolovozu ili rujnu neće biti u Africi, gdje je do sada procijepljeno ukupno samo jedan posto cjelokupnog stanovništva tog kontinenta, Indiji i Južnoj Americi. Zbog toga europske i svjetske države moraju povećati napore da bi i te zemlje dobivale dovoljne količine cjepiva. To je potrebno kako bi i one u svojim državama držale pandemiju pod kontrolom, jer ako kod njih bude i dalje obolijevalo puno stanovništva i ne budu imali dovoljno cjepiva, postoji bojazan od novih mutacija i daljnjeg širenja virusa.
Dovoljna je jedna osoba iz Afrike, Indije ili Južne Amerike, koja je zaražena nekom novom mutacijom virusa, da dođe u Europu i unese pomutnju, objašnjava prof. dr. sc. Andrej Trampuž, slovenski specijalist infektologije i interne medicine, šef Odjela kirurške infektologije bolnice Charite u Berlinu.
Gripa i korona
Naravno, zaustavljanjem pandemije koronavirus najvjerojatnije neće nestati, već će ostati i dalje "živjeti" s nama.
- Postoji mogućnost da i nestane, u što za sada možemo teško vjerovati. Bliže smo promišljanju da će ostati s nama, kao i virus gripe. No, budući da nada uvijek postoji, nadajmo se da će COVID-19 virus nestati kao što su nestali SARS ili MERS, koji su također koronavirusi i da se više nikada nećemo morati cijepiti protiv tog virusa. SARS i MERS su nestali, a influenca (virus gripe) je ostao, jer se puno, puno brže širi od SARS-a ili MERS-a i puno više se mijenja. Virus gripe se puno više mijenja i od COVID-a, pa nam to daje nadu da bi COVID-19 ipak jednom mogao nestati - kaže dr. Trampuž.
Brojka koja je, kada je postotak procijepljenosti u pitanju, spasonosna za svijet je 70 ili 80 posto procijepljenih.
- Kada postignemo tu brojku, moramo ići "step by step" i polako se početi vraćati u normalu, onu normalu koju pamtimo prije pandemije. Mislim da bi u Europi normalno trebali nastaviti živjeti negdje krajem ove godine. No, znajući da u Europi i svijetu ima oko 20 posto onih koji se ne žele cijepiti, važno je istaknuti da će se oni jednom zaraziti COVID-19 virusom. Nitko na svijetu nema doživotni imunitet za COVID-19 virus, čak ni oni koji su ga preboljeli. I oni se ponovno, najvjerojatnije nakon šest mjeseci od prebolijevanja, mogu zaraziti, jer im se prirodni imunitet koji su stekli bolešću "izgubio" - veli dr. Trampuž.
Stalne mutacije
Zbog toga je očekivano i treće cijepljenje protiv COVID-a, koje je još prije nekoliko mjeseci, prvi u Europi, u Slobodnoj Dalmaciji i najavio dr. Trampuž.
- Tu treću dozu cjepiva svi bi trebali dobiti jedno mjesec do dva prije nego što izgube imunitet dobiven dvjema dozama cjepiva. To će biti veliki logistički zadatak i Europa se za njega mora pripremiti. A moguće je da ćemo se u 2022. godini morati cijepiti i četvrti put. Budući da virus stalno mutira, mijenjanje cjepiva kojim se cijepimo, a koje smo i najavili prije nekoliko mjeseci u vašim novinama, daje dobre rezultate. Mi smo u Chariteu prvo primili AstraZenecu, a sada smo nedavno dobili PfizerBiontech cjepivo. Možda čak treće cjepivo koje trebamo dobiti u dogledno vrijeme bude različito u odnosu na ova dva. Dakle, treće cjepivo bismo trebali primiti krajem ove godine - govori dr. Trampuž.
Nedavno je preminula 40-godišnjakinja, supruga slovenskog diplomata, koja je umrla od moždanog udara, a nekoliko dana prije toga se cijepila Johnson&Johnson cjepivom protiv COVID-a.
- Upravo sam o tom slučaju prije dvije večeri govorio na slovenskoj televiziji. Žena se cijepila Johnson&Johnson cjepivom i nakon 14 dana dobila moždani udar, od kojeg je preminula. Moguće je da je taj moždani udar nastao i kao posljedica cijepljenja, no to se mora istražiti. Ako se to pokaže točnim, onda će to biti prvi takav "slovenski slučaj". To je svakako opomena svima onima koji između četvrtog i 14. dana od cijepljenja imaju jaku glavobolju ili eventualni gubitak vida, da se obavezno jave liječniku i urade pretrage. Mislim da veliki broj ljudi koji se boje tromba, preventivno nakon cijepljenja sami na svoju ruku uzimaju aspirin protiv zgrušavanja krvi i to rade krivo. Jer upravo se tada može povećati rizik od tromboze - upozorava dr. Trampuž.
Nuspojave nepredvidljive
Ima li garancije da svaka ona osoba koja je jednom primila cjepivo i nije imala nikakvu nuspojavu, može biti sigurna, da nikada, ako se cijepi više puta, neće imati neželjene posljedice?
- Nitko ne može dati takvu garanciju, jer imunosni sustav je nepredvidljiv i nikada ne znate kako će neki organizam reagirati na neko cjepivo. Ne postoji test koji će pokazati hoćemo li ili nećemo dobiti nuspojave nakon nekog cijepljenja. Stoga, netko može 100 puta primiti cjepivo protiv COVID-19 virusa i da mu nikada ništa od tog cjepiva ne bude, a da mu 101. cijepljenje izazove tešku nuspojavu. No, kada je tromboza u pitanju, važno je istaknuti da će jedna osoba na svakih 100 tisuća cijepljenih dobiti trombozu, dok će jedan od 100 preboljenih dobiti trombozu. Zato je cijepljenjem rizik od tromboze smanjen tisuću puta - zaključuje prof. dr. sc. Andrej Trampuž.