Dječak zagrebačke osnovne škole, navodno osmog razreda, nakon svađe s kolegom otišao je kući, fotografirao metak te u učeničku grupu poslao fotografiju metka. Intervenirala je policija.
Posla za policiju bilo je i u zagrebačkoj srednjoj školi nakon što su učenici prijavili da je jedan od kolega, koji je iz škole izbačen prije mjesec dana, ali još ondje pohađa praksu, na društvenim mrežama objavio fotografiju pištolja. Tjedan prije toga roditelj jednog učenika osnovne škole iz Zagreba, kojemu je izrečen ukor, zaprijetio je školi da će im se ponoviti “beogradski scenarij”.
U međimurskoj osnovnoj školi učenik je učiteljici na mobitelu pokazao sliku pištolja, dan poslije policija je kod njega pronašla plinski pištolj, takozvani plašljivac. Završio je u jednomjesečnom istražnom zatvoru. Nekoliko dana prije učenica bjelovarske škole objavila je “listu za odstrel” s imenima razrednih kolega i prijetila da će ih sve pobiti. Privela ju je policija, izbačena je iz škole.
’Opasne misli’
Crni niz ovakvih incidenata u školama, koji su se posljednjih dana zaredali uglavnom na sjeveru zemlje, zadao je dosta posla policiji. Masakr koji je počinio učenik u beogradskoj osnovnoj školi očigledno je raspirio “opasne misli” i među domaćim učenicima.
Hrvatski ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs ovih je dana opet ravnateljima osnovnih i srednjih škola poslao smjernice za postupanje u slučajevima ugroze. Škole se pozivaju na podizanje sigurnosne razine boravka učenika u školskim ustanovama, a ravnateljima je poslan i upitnik u kojemu trebaju procijeniti razinu sigurnosti u svojoj školi.
Je li sigurnosno stanje u našim školama doista eskaliralo u smjeru koji nitko ne bi poželio ili su posljednji nemili slučajevi samo izolirana posljedica kojoj je “beogradski scenarij” bio okidač? Zasad se čini da su hrvatske školske ustanove (relativno) sigurne, ali nitko ne želi kalkulirati s tom činjenicom.
– Nažalost, izgleda da je slučaj u beogradskoj osnovnoj školi pokrenuo negativan plimni val i u nas. Ali tu se uglavnom radi o učenicima s rizičnim ponašanjem koji su došli u središte pozornosti zbog prijetnji da će učiniti nešto slično. Međutim, s obzirom na to da imamo oko 2000 škola, možemo reći da se radi o rijetkim slučajevima – ističe Suzana Hitrec, ravnateljica zagrebačke Upravne škole i predsjednica Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja.
Ipak, posljednji događaji potaknuli su brojne škole, pa tako i njezinu, na analizu i preispitivanje preventivnih programa koje naše škole tijekom cijele školske godine provode na različite načine.
– Učenike upućujemo da postoji školski sandučić u koji mogu prijaviti svaki oblik nasilja ili saznanja o neželjenim događajima, kao i da se odmah obrate stručnim službama škole i profesorima. Kod svih nas, ali i naših učenika, pojačana je osjetljivost na svaki oblik nasilja, cijela ova situacija bila je okidač da se više prijavljuju neprihvatljiva ponašanja – kaže Suzana Hitrec, u čijoj školi posljednjih dana, srećom, nisu zabilježene neke negativne pojave.
– Generalno, hrvatske su škole sigurnije nego u nekim europskim zemljama, ali jako je teško tvrditi da se nikad ništa neće dogoditi. Mnoge su škole postavile videonadzor, negdje se ulazi na šifru, preventivno se dosta radi. Kada dođemo do toga da moramo postaviti zaštitare na ulaz ili detektore metala, već je kasno – upozorava Hitrec, koja zagovara jačanje suradnje osnovnih i srednjih škola u boljem upoznavanju učenika, kao i uvođenje edukacija za roditelje.
– Nemamo saznanja, barem ja, da je negdje na području naše županije bilo sličnih incidenata u školama ili da su učenici nekome upućivali prijetnje.
Međutim, primjećujemo pojačane aktivnosti određenih službi, kako u samoj školi tako i socijalnih službi, a manje policije. Razotkrivaju se neke stvari o problematičnim uvjetima i obiteljima u kojima žive neki od učenika, i dobro je da dolazimo do takvih informacija – kaže Đuro Baloević, ravnatelj Osnovne škole “Vjekoslav Parać” iz Solina i predsjednik splitsko-dalmatinskog ogranka Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola.
– Realno gledano, nema stopostotne sigurnosti ni u jednoj školi ni državi. Više sam pristalica otvorenih škola. Pitanje je što bismo imali od toga da škole pretvorimo u vojarne? Poslije nemilog događaja u Beogradu razgovarao sam s Vijećem učenika iz svoje škole i vidim koliko su oni racionalni, koliko osuđuju takve pojave. Ali da moramo neprestano raditi na prevenciji, to je istina – poziva ravnatelj Baloević.
Dražen Sekso, ravnatelj Srednje strukovne škole Šibenik i član užeg predsjedništva Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja, također nema saznanja da je u školama u ovoj županiji bilo sličnih nemilih izgreda nakon tragedije u Beogradu i da je bilo potrebno zvati policiju.
– Svi smo uzdrmani tim događajem, sve nas je to potreslo. U školi smo dodatno pojačali dežurstva, kao i inače slijedimo sve protokole. Morate znati da u našim školama ne postoji radno mjesta podvornik, kao što je to nekad bilo, pa dežurstva kombiniramo s domarom i spremačicama – kaže ravnatelj Sekso.
Ističe i kako je šibenski tim za međuresornu suradnju, u kojemu se, uz ostale, nalaze predstavnici Policijske uprave te ravnatelji vrtića i škola, na posljednjem sastanku dogovorio kako će kao jednu od preventivnih aktivnosti na roditeljskim sastancima u osnovnim i srednjim školama organizirati predavanja za roditelje.
Policijske ophodnje
- Ovih dana nesretno su se spojila dva događaja, tragedija u Beogradu i posljednji tjedni nastave, kad inače imamo više neželjenih pojava u našim školama – ističe Željko Stipić, čelnik školskog sindikata Preporod.
Kako objašnjava, nije nikakva tajna da roditelji krajem školske godine dolaze u škole, ne da bi se informirali, nego u funkciji pritisaka na nastavnike. Isto tako, učenici na društvenim mrežama ili učeničkim grupama nerijetko neprimjereno komentiraju rad učitelja, a nije neuobičajeno ni da se oštećuje imovina škole ili učitelja.
– Nijedna nastavna godina nije prošla a da se ne ošteti automobil učitelja, da se ne prijeti, a ne sumnjam da će tako biti i ove godine. Pitanjem sigurnosti ne treba se baviti kampanjski, nego 365 dana u godini – poziva Stipić.
On smatra kako bi, uz ostalo, trebalo posebno pojačati sigurnost u velikim školama, u školskim objektima u kojima se izmjenjuje više škola i učenika, te oko njih, a predlaže i pojačavanje policijskih ophodnji, posebice u opasnijim kvartovima. •