Saborski Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav napravio je prvi korak prema izboru deset ustavnih sudaca: saslušao je 11 kandidata za Ustavni sud, od njih ukupno 63 koji će biti ispitani sljedećih sedam dana.
Jučer su se Odboru predstavili Domagoj Sivrić, Branko Brkić, Marina Zagorec, Marko Čičković, Davorin Ivanjek, Senad Bajramović, Zoran Vujasin, Zlatko Ćesić, Robert Travaš, Vedran Ceranić i Jadranka Osrečak.
Pitanja koja su postavljali zastupnici kretala su se u širokom rasponu - od ocjene rada Ustavnog suda, prava istospolnih partnera, međunarodnih arbitraža, visine naknade za povredu prava na suđenje u razumnom broku, preko ograničavanja prava na slobodu kretanja na Markovu trgu do SLAPP tužbi, piše Jutarnji list.
"Najteže pitanje" izvukla je Dalija Orešković bivšem savjetniku Franje Tuđmana, a danas odvjetniku Robertu Travašu, koji se neslužbeno spominje kao jedan od favorita HDZ-a. Zanimalo ju je kako Travaš gleda na ulogu Ivana Turudića koji je slao SMS poruke Josipi Rimac, okrivljenici u kaznenom postupku? Travaš se pozvao na etički kodeks sudaca u kojemu sve jasno piše i pojasnio da "suci imaju pravo na svoja prijateljstva, ali se moraju odmaknuti od konkretnih slučajeva u sudskim predmetima". Travaš je rekao da bi mu izbor za ustavnog suca predstavljao vrhunac karijere, "imam 61 godinu, nisam još za odbacivanje, mogu dobro potegnuti".
Pitanje manjina
Arminu Hodžiću iz Kluba nacionalnih manjina potvrdio je da bi nacionalne manjine na izborima trebale imati objedinjeni glasački listić, jer "čim traže drugi listić, odmah se sazna nešto što nije za javnost" i glasačima ruši pravo privatnosti.
Branko Brkić, sadašnji sudac koji traži još jedan mandat, a HDZ mu također nije nesklon, ocijenio je da je problem covida bio prenapuhan, ta se tema "rasplinula kao mjehur od sapunice, jednako je po bolnicama bilo onih koji su se cijepili i oni koji nisu, radilo se o statističkoj nuli". Demantirao je Peđu Grbinu koji mu je zamjerio što izbjegava neke odgovore pozivajući se na sudačku funkciju, ustvrdivši da je pregrmio ružne komplimente da je "višenamjenski ulizica", te da njegova pozicija nije takva da može kritizirati ovu ili onu vlast.
Marina Zagorec, na pitanje moraju li suci znati tolerirati kritiku novinara, rekla je da se nije bavila tom temom, ali načelno se zalaže da se zakoni poštuju. Zalaže se da država u postupcima deložacije mora naći načina da osigura pravo na dom, a Ministarstvo obrazovanja mora učenicima s poteškoćama osigurati pravo na obrazovanje.
Odvjetnik Marko Čičković kaže da je stanje ustavnih prava u radnim sporovima loše, dojam mu je da se radi o nemaru. Davorin Ivanjek smatra da poseban glasački listić za pripadnike manjina deklarira za koga nisu glasali i kao takav je povreda prava na tajno glasanje.
Protivi se zahtjevima za ukidanje kvota koje pripadaju manjinama. Podržava automatsku dodjelu predmeta sucima i pravo novinara na slobodu izražavanja, a dužnosnici moraju znati otrpjeti veću kritiku - USUD mora stati u obranu medija. "Suci snagom argumenata, a ne svjetonazorom trebaju pokazivati svoju neovisnost", rekao je Ivanjek.
Zoranu Vujasinu u redu je da suci imaju pravo na izdvojeno mišljenje, ali ne zna zbog čega je važno da se ono javno objavljuje. Ne bi imao ništa protiv toga da mediji budu prisutni na sjednicama Ustavnog suda.
Kad Sud nije reagirao
Zlatko Česić, autor 13 knjiga, s interesom za obvezne odnose, podržava stav ESLJP da trgovačka društva imaju pravo na "povredu prava osobnosti kao i privatne osobe". Odluku USUD-a da se predsjednik Milanović nije smio uključiti u kampanju smatra ispravnom, ali tvrdi da postoji sjena zbog situacija kad sud nije reagirao, a trebao je.
Ceranić podržava apsolutno pravo žene na odluku o prekidu trudnoće, ali ne i prijedloge o obaveznom savjetovanju žena jer bi se njime kršilo pravo na slobodu izbora.
Jadranka Osrečak tumačila je pravila u međunarodnoj arbitraži, nije se složila s Grbinom da provedba europskog prava može izgurati međunarodno.