Nacionalni stožer civilne zaštite održao je konferenciju za medije o aktualnoj epidemiološkoj situaciji u Hrvatskoj.
U posljednja 24 sata zabilježena su 134 nova slučaja zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 2519.
Među njima je 1485 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga su na respiratoru 138 pacijenata.
Preminule su 32 osobe. Prosječna dob preminulih je 77,4 godine, a sve su to osobe s evidentiranim komorbiditetima. Najmlađa osoba koja je jučer preminula je imala 56 godina, a ta je osoba imala i malignu bolest.
Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas ukupno su zabilježene 229054 osobe zaražene novim koronavirusom, od kojih je 4859 preminulo, ukupno se oporavilo 221 676 osoba od toga 579 u posljednja 24 sata. U samoizolaciji je trenutno 15.109 osoba.
Do danas je ukupno testirano 1 156 456 osoba, od toga 2 423 u posljednja 24 sata. Cijepljeno je 58.077 osoba. Obje doze je preminulo više od 11.000 osoba.
Capak: Prijavljeno je 284 sumnje na nuspojave na Pfizerovo cjepivo
Ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak je izvijestio o 14-dnevnoj incidenciji na 100.000 stanovnika.
- 18.1. smo imali 174 novooboljela od 2369 testiranih, a tjedan prije 230 oboljelih od 3141 testiranog. Tjedni pad u tjednu prije ovoga smo imali 4905 novooboljelih, a u zadnjih 7 dana 3926, što je 20% manje novooboljelih. Incidencija u RH je 216. Na prvom mjestu je Sisačko.-moslavačka županija, a najnižu incidenciju ima Istarska županija. Na ljestvici EU po incidenciji smo na 6. mjestu. Nižu imaju Rumunjska, Mađarska, Bugarska, Grčka i Finska, a sve ostale zemlje imaju višu incidenciju. Najvišu ima Portugal. Na 20. smo mjestu po stopi smrtnosti. Do jučer smo potrošili 69.984 doze cjepiva. S dvije doze je cijepljeno 11.907 osoba. Do 25.1. je zaprimljeno 284 sumnje na nuspojave na Pfizerovo cjepivo i 10 sumnji na Modernino. Bilo je 16 alergijskih reakcija, od toga dvije ozbiljne. Ostale nuspojave su lokalna reakcija, bolnost, mučnina, glavobolja... Na Modernino cjepivo su uglavnom blage nuspojave, lokalna reakcija, rekao je Capak.
Novinari su Stožer upitali o isporuci cjepiva te je li bolje dobiti novac zbog neisporuke cjepiva ili ići drugim putem u dogovor s drugim proizvođačem.
- Mi smo ušli u pregovarački proces sa 6+1 proizvođača, a ugovor s EU kaže da ne možemo bilateralno pregovarati s njima dok god EU s njima pregovara o cjepivu za cijelu EU. Što se tiče Rusije i Kine, oni zahtijevaju poseban proces registracije za RH ili za EU. Nisu pokazali želju da idu prema Europskoj komisiji za lijekove koja ima propisanu proceduru i čiji smo obveznici. Mi za sada ne planiramo ući u razgovore s njima jer smo dogovorili s EU da idemo zajedno i dijelimo sudbinu toga što se u međuvremenu dogodilo, a nadamo se da će se to brzo ispraviti i da će isporuke krenuti kako su najavljene, rekao je Capak.
Davor Božinović je dodao da su čelnici država i vlada EU tražili da se obave razgovori već od danas s upravama farmaceutskih tvrtki s kojima su potpisani ugovori.
- Europa će iskoristiti svoje mogućnosti da uvjeri proizvođače da moraju poštivati dogovore. Očekujemo da će to polučiti rezultat, rekao je Božinović.
Do druge doze može proći i 42 dana
Hoće li faliti doza za docjepljivanje u Sisačko-moslavačkoj županiji?
- Službena informacija što se tiče Mađarske je da je uvela Sputnik radi treće faze kliničkih ispitivanja. Što se tiče doza za SMŽ, značajnu količinu cjepiva nam je ustegnuo Pfizer i to će stvoriti manje odgode. Mi ćemo vjerojatno za neke trebati odgodu od tjedan dana, što ništa ne mijenja što se tiče kvalitete cijepljenja. Može biti i 42 dana do druge doze tako da jedan tjedan odgode neće poremetiti stjecanje imuniteta. Mi pripremamo sve da pocijepimo sve koje smo cijepili s prvom dozom Pfizera da steknu kompletan imunitet, rekao je Capak.
- Smanjeno nam je 14 kutija cjepiva u iduća 4 tjedna. To je 13.650 doza koje su nam uskraćene u iduća četiri tjedna. Nadamo se da će kasnija isporuka biti kao planirana pa ćemo uhvatiti ritam s Pfizerom. Moderna će u nedjelju isporučiti 4.800 doza, a 2.2. nam je trebalo doći 10.800 doza za koje nemamo obavijest da se odgađaju, a 16.2. stiže još doza Moderninog cjepiva. Astra Zeneca je dobila zadatak od EK da se danas malo popravi s rokovima i količinama cjepiva pa se nadamo da ćemo iza današnje telekonferencija imati dobru vijest. Prva isporuka bi trebala biti sredinom veljače, više od 44.000 doza. Što se tiče jedne doze, kompletnim cijepljenjem se smatra osoba koja je primila dvije doze. I s jednom se postiže jedna razina imuniteta. Razmišljamo što napraviti ako se male isporuke nastave ali mislimo da ćemo dobiti veće količine. Sad su mnogi napori usmjereni na to da se farmaceutska industrija popravi ovo što su drastično smanjili za sve zemlje EU, rekao je Capak.
Krunoslav Capak je pojasnio da nije problem ako se netko ne cijepi drugom dozom u roku od predviđena tri tjedna. Prva doza koju je osoba primila neće propasti.
- Prva doza cjepiva ne propada. Proizvođač je deklarirao na temelju istraživanja da je unutar 6 tjedana ako se dobije druga doza zagarantirano da će biti rezultati, a ako prođe i više od 42 dana, ne znači da se neće steći imunitet. Nemamo takvih slučajeva još pa ih nismo mogli istraživati i ispitati. Ništa se neće dogoditi ako i prođe 42 dana. Ako netko sumnja, može napraviti serološki test i znat će je li imun ili ne, pojasnio je Capak.
Alemka Markotić se osvrnula na jučerašnju smrt 11-godišnjaka.
- Želim izraziti iskrenu sućut obitelji. Sve informacije od jučer su ono što imamo i nemamo nikakve druge informacije, rekla je Markotić.
Za sada nije dogovoreno popuštanje mjera
Novinare je zanimalo hoće li doći do popuštanja mjera ako u Hrvatsku stigne novi soj virusa.
- Za sada nismo ni dogovorili popuštanje mjera. Razgovori su u tijeku. A što se tiče novog soja, u tom slučaju je opasnost za pogoršanje veća i to će imati utjecaj na naše odluke, rekao je Capak.
Davor Božinović se osvrnuo na mogućnost popuštanja mjera nakon ovog tjedna.- Jučer smo razmotrili situaciju vezano za koronavirus iz svih kuteva. Mjere su na snazi još ovaj tjedan i sigurno ćemo do kraja tog roka objaviti novu odluku. Radi se o paketu od 4 odluke. Tri su vezane za trgovine, granice i javni prijevoz će se više-manje produžiti kakve jesu. Četvrta je odluka o ograničavanju okupljanja i drugim mjerama i preporukama. O njoj se najviše razgovaralo. Brojevi su nam iz tjedna u tjedan bolji, međutim, još nisu zanemarivi. Incidencija je 216 tako da postoji više elemenata o kojima treba voditi računa. Usporena je dinamika cijepljenja, još smo u zimskom razdoblju, tu su novi sojevi... Još je dosta toga nejasnoga kada je riječ o tome kojom brzinom se šire, jesu li infektivniji, dolazi li do teže kliničke slike...
Vlada je zauzela stav da neće biti totalnog lockdowna i policijskog sata i možemo reći da RH i sada ima među najliberalnijim mjerama u EU. Estonija nas je nedavno po tome pretekla. Promišlja se o svemu što se može korigirati u smislu olakšanja ali kao što smo govorili i prije, u ovakvim okolnostima, neka strategija velikog popuštanja bi nas dovela u situaciju da nemamo previše uporišta za takvu opciju. Najgora opcija je da se nešto naglo otvori pa onda opet morate naglo zatvarati. Treba još nešto vremena da se vidi što se zbiva s novim sojevima i s cjepivom.
Ostajemo na našem racionalnom pristupu, a to znači da ovo nije trenutak kad bismo išli prema zatvaranjima što rade mnoge zemlje, ali također nije trenutak ni u kojem možemo ići prema većim popuštanjima. Brojevi moraju ići prema dolje. Ako se više ljudi zarazi, i virus se brže širi, dolazi do mutacija... Treba vidjeti i kakvi će zaključci biti na razini EU kad su u pitanju putovanja i slično. Razgovori s nadležnima su krenuli i vidjet će se koja su područja gdje je moguće eventualno nešto popustiti. Ne postoji ovaj Stožer da bi nekome zagorčao život.
Epidemija nam je svima zagorčala život. Pokušavamo zaštititi ljude. Postoje djelatnosti gdje epidemiološke zahtjeve jednostavnije primijeniti, a neke u kojima je to teže. Nadamo se daljnjim padom broja i većim procjepljivanjem da ćemo biti u situaciji što prije se vratiti u život koji je normalan, ali očito je da se to neće dogoditi sutra. Svi smo mi solidarni da treba štititi zdravlje i živote ljudi i da svi u određenoj mjeri podnosimo žrtvu, rekao je Božinović.
Osvrnuo se i na mogućnost prosvjeda ugostitelja.
- Prosvjed je demokratsko sredstvo, to nije sporno ali ne znam što bi to značilo, protiv koga i čega. Svi su svjesni da je situacija komplicirana i da svi moramo dati sve od sebe da što prije izađemo iz ove muke.
Teži oblik bolesti u ovom valu
Prema sadašnjim brojkama imamo oko 2500 aktivnih slučajeva i 1500 ljudi u bolnicama. Velik postotak je na liječenju, oko 70 posto. Zašto toliko ljudi završi na liječenju, zanimalo je novinara Jutarnjeg lista.
- Aktivni slučajevi znače oni koji su se pribrojali, a oni koji su došli u bolnicu su se možda razboljeli prije 5-10 dana ili duže tako da se to ne može uspoređivati. Zabilježeno je u cijeloj Europi da je sada klinička slika bila puno teža i više ljudi je završilo u bolnici s upalama pluća. Pokazuje se i tromboza pluća, odnosno embolija, što je ozbiljna komplikacija. I tijek bolesti traje dulje pa su ljudi dulje u bolnici. Ispod tjedan dana rijetko tko bude u bolnici, a to bude i do nekoliko tjedana ako su to bolesnici s drugim bolestima, posebno ako završe na intenzivnom liječenju.
U ovom valu je teži oblik bolesti možda i zato što je to zimsko razdoblje, ljudi borave u zatvorenom i dobiju veću količinu virusa jedni od drugih i ona može izazvati teži oblik bolesti. Za sada na razini genskih karakteristika virusa nije utvrđeno da su neki sojevi izazvali teže oblike bolesti, ali i to može biti predmet analize i rasprave. I još je jedna stvar za hospitalizaciju: posljedice nakon covida. Osnivaju se i post covid ambulante, ljudi imaju osjećaj umora i iscrpljenosti, neki imaju i dugotrajnu trombozu, dugotrajne pneumonije, fibrozu, upaljeno tkivo se ne obnovi na očekivani način pa ožiljno tkivo djeluje na funkcije pluća, pojasnila je Markotić.
Na pitanje zašto je dječak koji je jučer preminuo prebačen iz Klaićeve bolnice u Zaraznu odgovorili su ministar Beroš i Alemka Markotić.
- Od početka se nije sumnjalo na covid i prvi test je bio negativan. Kada je stigao pozitivan PCR test, da bi mu se pružili maksimalni uvjeti za liječenje odabrana je Klinika za infektivne bolesti, rekao je ministar Beroš.
- U klinici su već liječeni takvi bolesnici pa postoje veća iskustva u liječenju takvih bolesnika s tim upalnim sindromom pa je bilo logično da se dijete premjesti u Kliniku, dodala je Markotić.
- Ovaj sindrom je opisan kod asimptomatske djece kojima je inicijalna bolest bila simptomatska: visoka temperatura, bolovi u trbuhu, povraćanje, proljev, glavobolja... Tada roditelji moraju neodgodivo odvesti dijete liječniku. Neće netko čista zdravlja u roku od nekoliko sati ući u takvo zatajenje, pojasnio je Beroš.
- Ako roditelji znaju da je dijete bilo u sredini gdje je bilo covid pozitivnih, mora se misliti na tu situaciju. Ne treba raditi paniku od svake temp ali roditelji trebaju pratiti stanje svog djeteta i u slučaju opisanih simptoma treba ptići kod infektologa i pedijatra, dodala je Markotić.
Testovi za novi soj
Markotić je odgovorila i na pitanje o tome postoje li posebni testovi za novi soj virusa.
- Testovi kojima se koriste danas u svijetu mogu se otkriti britanski sojevi, a Slovenci imaju vrstu testova koji ciljano gledaju određenu mutaciju. Nije to ništa osobito posebno, mora se pratiti kakve se promjene događaju i koliko su testovi u mogućnosti detektirati nove varijante i sigurno će proizvođači napraviti korekciju u svojim testovima ako to bude potrebno. Ako postoji sumnja u importirane varijante, radi se sekvenciranje koje dodatno može detektirati nove sojeve i mutacije tako da to za sada nije problematično, rekla je Markotić.
- Naravno da ne možemo biti 100% sigurni da ga nema u RH. Moguće je da nekoliko ljudi s tim sojem već cirkulira ako su došli izvana. Moguća je razmjena infekcija. Varijanta iz Velike Britanije je prvi put detektirana u 9. mjesecu a sad je raširena unatoč smanjenoj mobilnosti. Nije se nigdje pojavio iznimno povećani broj oboljelih pa je to indirektan pokazatelj da za sada nema značajne replikacije tog virusa ako je i došao u Hrvatsku. Sigurno će i ubuduće biti dodatnih mutacija, a one ne moraju nužno biti loše po ljude. Mutacije češće škode virusu nego što pojačavaju njegovu infektivnost. Situacija će se pratiti.
Ministar Božinović se osvrnuo i na snimku zabave medicinskih djelatnika u KB Dubrava.
- Vidjeli smo snimku i izjave ministra Beroša i ravnatelja KB Dubrava i to je u ovom trenutku dovoljna reakcija. Hoće li Stožer nešto poduzeti u tom smislu, mislim da je ono što je naloženo upravi bolnice trenutno sasvim dovoljno da se utvrdi činjenično stanje, rekao je Božinović i dodao:
- Znamo da se radi o specifičnoj instituciji i siguran sam da će uprava bolnice objasniti sve što mogu vezano za taj događaj. Najvažnije je da se takve stvari ne ponavljaju i siguran sam da neće.
Capak je odgovorio i na pitanje o mogućnosti odabira cjepiva kada ono stigne za veći broj ljudi.
- Ako istovremeno bude više dostupnih cjepiva, osobe će moći izabrati s kojim cjepivom će se moći cijepiti.
Revitalizacija Imunološkog zavoda
Ministar Beroš se osvrnuo i na Imunološki zavod.
- Sutra je sastanak ekspertne skupine. Ako sekvenciranje bude potrebno, mi ćemo kao i u pogledu dijagnostike napraviti s aparaturom i kadrovima. Kada je riječ o Imunološkom, nije se bavio time u dijagnostičkom smislu. U predizbornom planu i planu aktivnosti ove Vlade je revitalizacija Imunološkog zavoda i sada je sastanak radne skupine upravo na temu međuresornog razgovora revitalizacije Imunološkog zavoda. Nadamo se da ćemo ga upogoniti. Potres nam je pokazao insuficijenciju zgrada u Rockefellerovoj, zbog oštećenja smo odustali od uređivanja tih zgrada već novi Imunološki vidimo na drugoj lokaciji, dodao je Beroš.
Božinović se osvrnuo i na prosvjed podrške policajcu u Dubrovniku.
- Dubrovačka policija će poduzeti mjere nakon što utvrdi tko je organizator neprijavljenog prosvjeda, rekao je Božinović.