StoryEditorOCM
Hrvatska i svijetsmislit će i osobne bar kodove

Apsurdi zaštite: umjesto imena,  na listama za upis u škole, vrtiće ili fakultete, stoje brojevi...

27. listopada 2018. - 22:34

Uredba o zaštiti osobnih podataka, poznatija po skraćenici GDPR, trebala je uvesti red na području zaštite privatnosti, pogotovo na internetu. Njezina rigorozna primjena u posljednje vrijeme dovodi, međutim, do niza apsurda i ukidanja praksi na koje smo navikli.

Primjera radi, umjesto imena na listama za upis u škole, vrtiće ili fakultete, stoje brojevi - bilo da je riječ o nekakvoj šifri ili broju zahtjeva predanog za upis. Nova Uredba o zaštiti osobnih podataka strogo se primjenjuje i kad je u pitanju objava rezultata ispita na fakultetima - bez pisanog pristanka ni u ovim se slučajevima ne smije objaviti ime studenta, pa se uz ocjenu obično navodi broj indeksa.

I roditelji školske djece su se "napotpisivali" brojnih potvrda i dozvola otkako je u svibnju na snagu stupio GDPR. Čak ni na školskim priredbama dijete se ne smije snimati ako škola za to nema pristanak roditelja, a kamoli na kakvim izvannastavnim aktivnostima. Ravnatelji školskih ustanova, s druge strane, zatrpani su papirologijom, budući da su te pisane potvrde dužni čuvati sve do konca školske godine.

Kazna do 40.000 kuna

Novom se Uredbom čuva i privatnost neplatiša različitih javnih usluga. Naime, objava lista s imenima dužnika, suvlasnika stanova, po stambenim zgradama zakonom više nije dozvoljena. Dosad gotovo da nije bilo stambenog ulaza s izvješenim popisima dužnika za pričuvu, vodu ili komunalije, no više ih vjerojatno nećemo viđati budući da su kazne za njihovo objavljivanje drakonske.

Naime, predstavnik suvlasnika stanova u određenoj zgradi ili bilo tko drugi tko objavi takvu listu može platiti od 20.000 do čak 40.000 kazne! Iako upraviteljske tvrtke ili predstavnici stanara iznošenjem ovakvih podataka često za namjeru imaju samo registriranje stanja na računu zgrade, odnosno evidenciju plaćenih rata, to se, kako su nam još prije nekog vremena potvrdili iz Agencije za zaštitu osobnih podataka, radi protuzakonito.

Prikladnije je, smatraju u AZOP-u, podatke o dugovanju suvlasnika stambene zgrade učiniti dostupnima svim suvlasnicima na zajedničkom sastanku zgrade ili, pak, dostavljanjem obavijesti o dugovanju u njihove poštanske sandučiće, što je većina predstavnika u posljednje vrijeme i počela činiti.

Dokle ide provedba famozne europske uredbe o zaštiti podataka govori i najnoviji slučaj iz Austrije - u Beču su, naime, s 220.000 portafona počeli uklanjati imena i prezimena stanara jer se boje da inače krše GDPR. O tomu kakva je mogućnost da se i kod nas dogodi ista stvar, pa da svi postanemo brojke i šifre, odnosno o primjerima rigoroznog provođenja GDPR-a, pokušali smo doznati u nadležnoj Agenciji, no iz AZOP-a ni nakon pet dana čekanja nismo dobili tražena pojašnjenja.

Svakodnevno su, kako navode, pod opsadom i građana i medija, pa im treba vremena za pripremu odgovora. Problem je, međutim, što je AZOP mogao računati na određene nedoumice koje će izazvati GDPR, te od svibnja pripremiti odgovore i tumačenja, no to nije napravio.

Brisovnica na parlafonu

Komentar na provođenje GDPR-a zatražili smo stoga od stručnjakinje za informacijsku sigurnost, izvanredne profesorice na splitskom Pravnom fakultetu dr. sc. Marije Boban.

- Ne smatram zaštitu osobnih podataka maloljetne djece pretjeranom ovom novom Uredbom, dapače... Ako na web stranicama objavite da je dijete Mate Matić osvojilo medalju na natjecanju, dakle, čak i ako je u pitanju pozitivna vijest, riskirate da podatke o njemu sazna osoba koja nema dobre namjere, u najgorem slučaju pedofil, no i to je, nažalost, moguće. Imena studenata na listi s rezultatima određenog ispita prestali smo objavljivati nakon što smo dobili naputak od AZOP-a prema kojem se tu radi o tzv. prekomjernoj obradi podataka, radi čega fakultet može biti novčano kažnjen.

Stoga ih objavljujemo na intranetu za pristup kojem svaki student mora imati lozinku. Što se, pak, tiče mogućnosti da se s portafona skinu sva imena i prezimena stanara, sumnjam da će do toga doći iz čisto pragmatičnih razloga. Vi i sada možete na parlafon ili na vrata stana umjesto prezimena staviti, primjerice, "AB" jer se radi o osobnoj volji, no pošta će vam u tom slučaju teško stizati - drži dr. sc. Marija Boban.


Računi još bez kuverte
U srpnju smo pisali da je novoj Uredbi o zaštiti osobnih podataka, kao i Zakonu o poštanskim uslugama, protivno slanje računa za javne usluge bez kuverte, odnosno adekvatnog omota. Unatoč tomu, pojedini davatelji usluga, uglavnom upraviteljske tvrtke i jedinice lokalne uprave i samouprave i dalje to čine, kršeći važeće zakonske propise.


U vrtić se upisale - šifre
Šifre i brojevi na listama, umjesto imena upisanih, kod nas će možda zaštititi privatnost, ali će i otvoriti prostor za razne malverzacije, smatraju građani.
- Prije si, recimo, mogao vidjeti da tvoje dijete nije upisano u vrtić, a neko drugo kojemu ni majka ni otac ne rade jest, što je otvaralo prostor za žalbu i ostvarivanje određenog prava. Sad to više nije moguće. Ista je stvar i s dobivanjem mjesta u studentskim domovima - drži majka iz Splita s kojom smo razgovarali.

22. studeni 2024 09:59