Amerikanci su se u subotu okupili na Manhattanu da bi obilježili 20. godišnjicu Al Kaidinih napada na Ameriku 11. rujna 2001. i odali počast za oko 3 000 ubijenih u ozračju koje dodatno otežava nedavno kaotično povlačenje američkih vojnika iz Afganistana.
Svečano obilježavanje sjećanja na poginule počelo je oko 8.40 po mjesnom vremenu ispred Nacionalnog memorijalnog muzeja podignutog u spomen na žrtve 11. rujna, na mjestu na kojemu su nekoć bile dvije zgrade Svjetskoga trgovačkog centra uništene u napadima džihadista prije dvadeset godina.
U prisutnosti američkog predsjednika Joea Bidena i njegovih prethodnika, Baracka Obame i Billa Clintona, prva minuta šutnje održana je u 8.46 sati, točno dvadeset godina nakon što je prvi zrakoplov udario u sjeverni neboder. Do 12.30 sati trajalo je čitanje imena 2977 ljudi ubijenih toga dana na tri mjesta. Čitanje imena povremeno je prekidala glazba, a jednu je pjesmu uz gitaru izveo i slavni Bruce Springsteen.
U sklopu programa minutama šutnje komemoriraju se i drugi tragedije: jedna u spomen na poginule u urušavanju njujorških nebodera, druga u spomen na žrtve napada na Pentagon i još jedna u spomen na žrtve zrakoplova što su ga džihadisti srušili u u Shanksvilleu u Pennsylvaniji.
Svaki Amerikanac, bilo da je riječ o žrtvi ili svjedoku događaja iz 11. rujna 2001., odaje počast bliskoj osobi nestaloj u napadima, no Frank Siller je otišao korak dalje.
Brat vatrogasca iz Brooklyna koji je poginuo u jednom od njujorških tornjeva Siller je odlučio prehodati 837 km od Washingtona do New Yorka preko Shanksvillea da bi na kraju stigao do memorijala Ground Zero i prikupiti sredstva za potporu obiteljima žrtava.
"Amerika nikada nije zaboravila Pearl Harbor, a neće ni 11. rujna", rekao je AFP-u Siller.
Stručnjaci kažu da su kataklizmički događaji 11. rujna 2001. snažno izmijenili američko društvo i politiku te su sada dio američke povijesti, poput napada na Pearl Harbor, Hiroshimu, iskrcavanje u Normandiji ili napad na predsjednika Kennedyja.
Demokratski predsjednik Joe Biden (78), u video poruci emitiranoj u petak navečer pozvao je naciju na "jedinstvo, našu najveću snagu".
No nakon osam mjeseci na predsjedničkoj funkciji žestoko ga kritiziraju zbog neuspjela okončanja vojne intervencije u Afganistanu, gdje su u zadnjih 20 godina Sjedinjene Države izgubile 2500 vojnika i potrošile više od 2000 milijardi dolara.
Krajem kolovoza napustili su tu zemlju, prepustivši je islamskim fundamentalistima koje su krajem 2001. protjerali iz Kabula, optuživši ih da skrivaju vođu Al Kaide, Osamu bin Ladena, koji je na kraju ubijen 2011. u Pakistanu.
Napad koji se dogodio nedavno, 26. kolovoza u Kabulu i za koji je odgovornost preuzeo afganistanski ogranak Islamske države, a u njemu je u zračnoj luci afganistanske prijestolnice usred operacije evakuacije poginulo 13 mladih američkih vojnika, dodatno je utjecao na pogoršanje javnog mnijenja.