StoryEditorOCM
LifestyleTetrapak razdora

Tvrdnje da je mlijeko opasno silno su uzbunile javnost, za objašnjenje smo zamolili hrvatske stručnjake: otkrili su nam tko ga ne bi smio piti i što se može dogoditi ako u tome ustraje, uputili su nas i na najbolje zamjenske opcije

Piše Tea Sumić-Miletić/SD
21. studenog 2019. - 11:14

Je li nam mlijeko hrana ili otrov, pitanje je na koje smo pokušali naći odgovor nakon što su hrvatsku javnost uzbunile tvrdnje američkih liječnika da njegova konzumacija uzrokuje na desetke bolesti kod djece i odraslih.

Američki stručnjaci, kako smo pisali, a među njima ponajprije prof. dr. Frank Aram Oski, ugledni profesor, pedijatar, hematolog i autor knjige “Nemojte piti mlijeko!”, povezuju kravlje mlijeko s anemijom, grčevima, proljevom, alergijama, depresijom, rakom, hormonalnim problemima, intestinalnim krvarenjem, astmom, respiratornim problemima, sinusitisom, konstipacijom, kroničnim umorom, artritisom, pretilošću, srčanim i drugim problemima.

Dovoljno da se zapitamo bi li mlijeko trebalo prestati piti.

Kontradiktorna istraživanja

- Dr. Frank Oski iznimno je cijenjen znanstvenik i stručnjak, njegov rad treba poštovati jer je za života objavio iznimno širok opus važnih radova, međutim, ne smijemo zaboraviti činjenicu da je od njegove smrti prošlo 25 godina. Što se tiče samog mlijeka i tvrdnji koje su iznesene u knjizi, mi nemamo konkretan dokaz da je to uistinu tako - primjećuje nutricionistkinja Dragana Olujić, a slično odmah na početku razgovora ističe i dr. Žarko Ardalić, gastroenterolog na Klinici za unutarnje bolesti KBC-a Split.

- Rezultati istraživanja o štetnosti mlijeka su kontradiktorni. Tako se, recimo, pojavila studija po kojoj mlijeko izaziva rak prostate, da bi potom stigla druga koja je to opovrgnula - naglašava gastroenterolog te objašnjava zbog čega se, posebno u SAD-u, tako puno govori o štetnom utjecaju mlijeka na zdravlje.

- Mlijeko je evolucijski predviđeno za djecu. Mi smo jedina vrsta koja ga pije u odrasloj dobi te jedini koji piju mlijeko drugih vrsta, i to, u evolucijskom smislu, relativno odnedavno, tek otkad je počeo uzgoj stoke. Zbog toga neki ljudi nemaju enzim potreban za razgradnju mliječnog šećera, a proizvodnja tog enzima i inače opada s godinama, pa što smo stariji, to mlijeko teže probavljamo.

Na svjetskoj razini, čak tri četvrtine stanovništva uopće nema taj enzim. U Europi je taj udio znatno niži, 10 do 15 posto, a posebno u Skandinaviji, gdje ljudima nedostaje vitamina D pa im je mlijeko u tom smislu jako vrijedna namirnica, no u Aziji i Americi postotak osoba s intolerancijom penje se na 75 posto - razjasnio nam je dr. Ardalić, a nas je zanimalo kakve sve tegobe mlijeko izaziva osobama koje nemaju potrebni enzim za razgradnju laktoze.

Kronična upala

- Obično su to probavne smetnje poput nadutosti, proljeva, ponekad i boli, a s vremenom može doći do kronične upale sluznice crijeva i promjene bakterijske flore, jer kad nema enzima koji bi razgradio laktozu, tog se posla prihvate bakterije, zbog čega im se broj i sastav mijenjaju, što, pored ostalog, utječe na imunitet.

Potraje li to stanje godinama, može doći do ozbiljnijih problema, stoga je osobama koje imaju intoleranciju na laktozu mudrije suzdržati se - poručuje gastroenterolog napominjući da kožni osip ukazuje na problem s mliječnim proteinima te da je tada obično u pitanju alergija, no svima koji navedene tegobe ne osjećaju dr. Ardalić preporučuje konzumaciju mlijeka, ali u razumnim količinama.

S obzirom na to da je organsko mlijeko teško naći jer nemamo svi “čovika za mliko”, zanimalo nas je kakve je kvalitete ono koje nam se nudi u trgovinama i bi li, s obzirom na priče o velikom gubitku nutrijenata tijekom procesa prerade, ali i prijevarama s mlijekom te gnoju, krvi i antibioticima u njemu, bilo mudrije prijeći na kozje, ovčje ili možda čak biljno mlijeko.

Kozje, ovčje, biljno?

Dragana Olujić uvjerava nas kako pasterizacija ne mijenja bitno hranjiva svojstva mlijeka, a koliko se “pošteno” proizvođači ponašaju prema mlijeku tijekom njegove proizvodnje, za to, smatra, nikada ne možemo staviti “ruku u vatru”.

- Ni “čovik za mliko” ni “mljekomat” ne garantiraju sigurnost u smislu da nema “udaraca ispod pojasa”, ali i jedno i drugo trenutno je bolja opcija od mlijeka iz trgovine. Danas se na policama može pronaći i nešto skuplje, no znatno kvalitetnije nestandardizirano mlijeko. To je mlijeko koje najčešće dolazi u staklenim bocama i nema standardni udio masti pa je bliže izvornoj sirovini - preporučila je Olujić.

Što se, pak, tiče zamjene kravljeg mlijeka kozjim i ovčjim, naši sugovornici ne smatraju da je nužna, osim u slučaju intolerancije, ali da su jednaka kravljem - nisu. Kozje i ovčje sadrže neke dobre protuupalne tvari, ističu, no sastav im je drugačiji pa kozje ima manje laktoze od kravljeg, zbog čega ga neki lakše podnose, dok ovčje ima veći udio masti. Posebna su priča biljna mlijeka.

- “Biljna mlijeka” su napitci u kojima nema laktoze, proteina životinjskog podrijetla, kao ni svih esencijalnih aminokiselina, a drugačiji je odnos vitamina i minerala, no nisu zbog toga bezvrijedna. Odlična su zamjena, ali prilikom kupnje treba paziti na kvalitetu i birati proizvode koji su nezaslađeni i nemaju dodane arome - poručila je Dragana Olujić.•

Higijenska kakvoća mlijeka u Hrvatskoj

Upit o kvaliteti mlijeka poslali smo na adresu Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, u čijem je sklopu Središnji laboratorij za kontrolu kvalitete mlijeka, a u njegovu su sustavu kontrole svi proizvođači koji isporučuju mlijeko otkupljivačima u Republici Hrvatskoj.

Zanimalo nas je u koliko je uzoraka ove godine pronađena visoka koncentracija patogenih mikroorganizama i somatskih stanica, odnosno krvi, gnoja i stanica kože koji u mlijeko dospijevaju s vimena krave, a pokazatelj su higijenske kakvoće mlijeka i zdravlja krave, te je li taj broj u skladu s podacima za prethodne godine. Zanimala nas je i njihova ocjena higijenske kakvoće mlijeka u Hrvatskoj.

Do zaključenja ovog teksta odgovor nam, nažalost, nije stigao, no na službenoj stranici našli smo pregršt podataka, pa tako i onaj da je 2002., kad je SLKM osnovan, mlijeka prvog razreda u isporučenom mlijeku bilo oko 20 posto, a danas ga je više od 95 posto.

Biljna mlijeka

‘Biljna mlijeka’ su napitci u kojima nema laktoze, proteina životinjskog podrijetla, kao ni svih esencijalnih aminokiselina, a drugačiji je odnos vitamina i minerala, no nisu zbog toga bezvrijedna

Suzana Mussiow, stručnjakinja za ayurvedu: Mlijeko treba piti!

Možda će neke iznenaditi, ali i stručnjakinja za ayurvedu Suzana Mussiow, inače medicinska sestra po zanimanju, rekla nam je istu stvar: mlijeko je vrijedno i treba ga piti.

- Mlijeko je dragocjeno u ayurvedi, jer hrani sva tjelesna tkiva. Smatra se da spada u hranu koja nam daje životnu vitalnost i dugovječnost, a cijenjeno je ne samo kao namirnica, nego i kao dio ayurvedskih tretmana za pročišćavanje i liječenje. Prema ayurvedi, hladno mlijeko i mlijeko smanjene masnoće otežavaju probavu jer sadrže više laktoze pa se preporučuje piti samo toplo, punomasno mlijeko - objasnila je Mussiow, naglašavajući da svakako prednost treba dati organskome mlijeku.

23. studeni 2024 04:01