Večeras je u Muzeju grada Šibenika održana panel rasprava i predavanje s temom "Što nam nosi ljeto? Zaštita od sunca, probavne tegobe".
Predavanje su održale Bruna Bilać, mag. pharm. i Ana Močić, mag. pharm. univ. spec. kliničke farmacije. Moderatorica panel rasprave je bila Branka Vukičević, mag. pharm.
Predavanje i panel rasprava jedno je u nizu organiziranih predavanja povodom 60. obljetnice osnivanja Zdravstvene ustanove "Ljekarna Šibenik", a u sklopu izložbe "Apothecarius, Aromatarius, Speciarius, Ljekarnik".
Budući da je ljeto pred vratima, tema je apsolutna pogođena. Naime, u vrućim danima mnogi imaju problema s pretejranim izlaganjem suncu, ali i s probavnim tegobama, posebice proljevima.
Magistra farmacije Bruna Bilać istaknula je kako je umjereno izlaganje suncu poželjno zbog sinteze vitamina D, međutim dugotrajna i opetovana izloženost dovodi do brojnih neželjenih učinaka po zdravlje ljudi.
Lakši oblik je fotostarnje, koje se očituje velikom pigmentacijom kože, dubokim borama ili alergijama.
No, znatno teži su oblici oni koji dovode do kožnih malignih bolesti.
Ključno je pitanje kako se zaštititi od sunca?
- Poželjno je nositi šešire i sunčane naočale te se od 10 do 16 sati ne izlagati suncu. jasno, vrlo važno je korisititi preparate za zaštitu od sunca, poput losiona, mlijeka, gelova, krema... Njih bi trebalo koristiti tijekom cijele godine, a ne samo ljeti. Preporučljivo je koristiti kreme barem 15 minuta prije nego što se izložite suncu, a idealno bi bilo pola sata ranije. Kreme treba nanositi u debelom i ravnomjernom sloju. Poželjno je da to bude faktor 50- kaže Bilać.
Ona ističe kako kreme od lani gube svoja svojstva i ne vrijede vam za iduće ljeto. Mlada šibenska magistra farmacije otkrila nam je i još jednu zabludu oko zaštite od sunca:
- Nemojte misliti da ste lišeni opasnosti ako je vani oblačno ili ako ste u hladovini. Bez obzira na to morate se zaštititi od sunca, posebice lice, vrat i uši šeširima, a nosite i sunčane naočale...Također, morate znati da ste pojačano izloženi na snijegu, vodi ili pijesku- rekla je magistra Bilać.
Drugi zdravstveni problem koji često dolazi s ljetom je proljev, naročito kod djece. O tome je govorila Ana Močić.
Ona je iznijela porazan podatak da u svijetu godišnje umre oko pola milijuna djece od proljeva. Jasno, radi se o nerazvijenim zemljama:
- No, kod nas čak 95 posto djece do pete godine barem jednom oboli od rotavirusne infekcije. Dok jedna odrasla osoba dva do četiri puta godišnje ima infekcije proljeva ili povraćanja- kazala je Močić.
Kako liječiti proljev?
- Najvažnija je rehidracija i to oralnom rehidracijskom soli koja se uzima u manjim količinama. Također, važna je i prehrana. Crijeva se trebaju oporaviti unosom kvalitetne hrane, a ne treba posezati za dijetama. Isto tako, naglasila bih da ne treba trčati liječniku na prve znakove proljeva, jer se on može uspješno samoliječiti. Inače, akutni proljev trebao bi prestati u roku od dva tjedna- zaključila je Močić.
