Nakon Faustovih stopa, učenici šibenske OŠ Fausta Vrančića sada idu na Marendu s Faustom. Riječ je projektima, kako kaže pedagoginja Miljenka Bujas, koji su namijenjeni darovitim, ali i svim drugim učenicima zainteresiranima za projektnu nastavu i istraživačko učenje. U Faustovim stopama bavili su se tako likom i djelom istaknutog šibenskog humanista, jezikoslovca i izumitelja, a u projektu Faustova marenda planiraju istražiti kako popularizirati ovog velikana šibenske povijesti te cijelu priču uklopiti u turističku i gastronomsku ponudu grada. Zbog toga su se prijavili i na natječaj "Čuvari baštine" koji je raspisao Centar za izvrsnost u turizmu koji djeluje u Splitsko – dalmatinskoj županiji, a dobivena sredstva iskoristit će i za izradu edukativnog videa te prigodne knjižice s receptima.
-Mišljenja smo da škola mora, u suradnji s lokalnom zajednicom, biti sredina koja njeguje i čuva svoje naslijeđe. Kako naša škola nosi ime Fausta Vrančića i on nam je često inspiracija u radu s učenicima, prošle školske godine smo kolegica Viktorija Lokas, profesorica hrvatskoga jezika i ja provodile projekt Faustovim stopama želeći postići da učenici, proučavajući lik i djelo Fausta Vrančića, samostalno otkriju njegovu važnost, kako u vremenu u kojem je živio i stvarao, tako i danas – rekla je Bujas objašnjavajući kako ih je upravo natječaj Čuvari baštine potaknuo da se nakon Faustovih stopa nastave i dalje baviti Faustom Vrančićem.
-Na natječaju smo prošli i dobili sredstva kojima ćemo financirati dio aktivnosti projekta. U njemu sudjeluju učenici 6. b razreda, a ono što nas zanima jest je li i kako je moguće popularizirati lik i djelo ovog velikog izumitelja. Budući da je Šibenik postao i turističko odredište, želja nam je pronaći kako ovog velikana približiti našim i stranim gostima – nastavlja Bujas navodeći kako se poznata šibenska tradicija marendavanja nametnula kao zanimljiva spona Faustova i današnjeg vremena.
-Odlučili smo spojiti ova dva područja naših interesa te otkriti što i kako se jelo u doba kad je živio Faust Vrančić te vidjeti kako ta saznanja iskoristiti za turističku ponudu Šibenika. Učenike, naravno, zanima i je li Faust nešto posebno jeo kad je bio tako pametan. Želja nam je otkriti kako se namirnice koje su se jele u Faustovo vrijeme mogu implementirati u jelovnike današnjih restorana ili kako iskoristiti načine pripreme jela za neka nova jela. Zanima nas i odnos tradicije i suvremenog kulinarstva, načini čuvanja i konzumiranja hrane. Što je u tomu isto, a što drukčije – govori Bujas i dodaje kako o temi koja ih zanima nema dovoljno pisanih izvora te su u pomoć pozvali i neke šibenske stručnjake.
-Odazvali su nam se ravnatelj Muzeja grada Šibenika Željko Krnčević, kustosica u Memorijalnom centru Fausta Vrančića na otoku Prviću Zlatka Rodin, predsjednica Udruge turističkih vodiča "Mihovil" Tina Biluš te direktor TZ Šibenik Dino Karađole, direktor TZ Šibenik, a nadamo se i pozitivnom odgovoru jednog šibenskog majstora kuhinje. Kao konačni proizvod u planu je edukativni video o projektu, knjižica s receptima u kojoj će, nadamo se, biti i neko originalno jelo smišljeno baš za ovu priliku. Vjerojatno će „u proizvodnji“ naši učenici doći i na još neku ideju - rekla je Bujas napominjući kako su učenici počeli raditi na projektu prije nekoliko tjedana, a kao uvod u posao koji ih čeka odabrali su šetnju s Faustom po Šibeniku, turističku rutu po gradu uz stručno vodstvo Zlatke Rodin.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....