Život, konačno, poprima ohrabrujući okus normalnoga, ma koliko da opasnost od nove eskalacije korone nije minula. Prema svemu sudeći, a najviše po mješavini različitih jezika koja se čuje na svakom koraku, smiješi se pristojna turistička sezona, a u stare, uobičajene okuse vraća se i aroma dobre kapljice popijene u dobrom društvu i potkrijepljene objašnjenjima vinskih znalaca.
Zato veseli što je "Vinoplod Vinarija Šibenik" d.o.o. otvorila vrata i za posjetitelje uredila prostranu kušaonicu vina i likera iz svoje raznovrsne ponude, obogaćene etiketama drugih proizvođača od tradicije, poput "Dalmacijavina", odnedavno ujedinjenih u istu poslovnu kuću pod znakom zagrebačkog "Badela".
Na Tijelovo, kada se po vjerskoj tradiciji pije kap vina da se pretvori u krv, bio je prvi dan rada prostrane kušaonice na mjestu nekadašnje radionice tvrtke.
Istodobno se, u organizaciji Turističke zajednice Županije, dva dana uzastopno vino kušalo i na 17 drugih mjesta šibenskoga kraja pod okriljem manifestacije "Dani otvorenih kušaonica": u zaleđu Skradina i u priobalju - kod tzv. malih vinara jedino po kriteriju proizvodnje, no kakvoćom sve istaknutijih, pa i izvan granica zemlje.
Završnica je sutra navečer u Šibeniku, na Trgu Pavla Šubića, kada će na večeri nazvanoj "Debit i pidoća se vole" zajednički nastupiti šibenski uzgajivači najpoznatije školjke ovoga kraja i vinari, nastojeći za sitnicu od 20 kuna za porciju školjaka i čašu vina dokazati i onima koji ne znaju kako dagnja i rashlađeni debit pašu jedno drugome kao ruka i mekana, ugodna rukavica.
Nastavak tradicije
Zašto izdvajamo Vinariju? Iz jednostavnog razloga što je ona pramajka lokalne proizvodnje vina i žestica, nastavljajući prethodnu tradiciju šibenskog kraja, koji je davno prije bio glavna jadranska pretovarna i izvozna luka vina u nekadašnjem austrijskom carstvu.
Tijekom više od 60 godina djelovanja "Vinoplod Vinarija" stvorila je i danas cijenjene, vrlo tražene etikete vina i rakija i sada se, na sreću, dobro oporavlja nakon dužeg razdoblja poslovne stagnacije. Dokaz tome je i otvaranje kušaonice, kaže Krešimir Lokas, izvršni direktor tvrtke. Namjeravali su to uraditi i prije, međutim, nisu jedini kojima je pandemija poremetila planove i sada su, osokoljeni narudžbama koje nagovještavaju solidnu sezonu, odlučili krenuti, uklopivši se u "Dane otvorenih kušaonica".
Gosti mogu kušati nekoliko vrsta pića, žestica, likera i vina, uz zalogaj sira i pršuta, no bit će također u prilici, tijekom gotovo dvosatnog boravka u kušaonici, saznati ne samo zašto Vinarijina kapljica "triput više vridi", nego i ponešto iz povijesti šibenskog vinarstva i vinogradarstva, budući da su u tvrtki ozbiljno shvatili svoje otvaranje posjetiteljima.
Za to su angažirani obučeni turistički vodiči, poput Krešimira Lokasa, slučajno imenjaka izvršnog direktora, koji će sa šibenskom kapom na glavi posjetiteljima pričati ne samo o prošlosti loza i vina u Šibeniku, nego i o gradu općenito koji se stere na pogledu posjetitelja kušaonice s uzvisine gdje se ugnijezdila tvrtka. Domaćin kušaonice je Bruno Bedrica, i on će posjetiteljima govoriti o vinima.
Budući da je prokušani klapski bas, nije isključeno, primjećujem, poznavajući njega i kolegu mu pivača i mandolinista Damira Lasana iz Vinarijina poslovodstva, da ponekad padne i pisma. Zasad to nije predviđeno, ali nije isključeno, nasmijala se Marija Filipi, stručna suradnica u marketingu.
- Ipak nismo malena vinarija, a k tome smo i jedno od obilježja Šibenika, pa smatramo svojom obvezom posjetiteljima ispričati širu priču o Šibeniku, povezanu s vinogradarskom i vinarskom tradicijom. Ima i puno Šibenčana koji ne znaju kako izgleda unutrašnjost Vinarije iza ograde, pa s veseljem očekujemo i dosta domaćega svijeta u kušaonici - napominje Marija.
U velikom prostoru kušaonice postavljena je za razgledanje i zbirka starih podrumarskih uređaja, a otvoren je i diskont gdje posjetitelji mogu kupiti sva pića iz bogatog asortimana etiketa ne samo "Vinoploda Vinarije", nego i drugih proizvođača iz zajedničke vinarsko-destilerijske tvrtke.
Zamislili smo, dodaje Krešimir Lokas, da gosti Šibenika, nakon obilaska tvrđava, primjerice, dođu kod nas na okrjepu i poslušaju priču o gradu kojemu je vinarstvo stoljećima bilo temelj ekonomije. Dakako, kušaonicu smo otvorili radi dodatnog prihoda, no važna nam je i u marketinškom smislu. Na tržištu smo traženi, no o nama se ipak nedovoljno zna, dopunjuje Marija Filipi, pa je kušaonica gdje očekujemo posjetitelje sa svih strana odlično mjesto za kontakte i upoznavanje s našim asortimanom.
S druge strane, s obzirom na prostranost kruga naše vinarije, moguće je bez teškoća primiti autobuse s većim grupama gostiju, a treće i najvažnije, Šibenik u cjelini ne samo da više nije nepoznata sredina, nego se iz dana u dan otvara i napreduje u svim aspektima, tako da je prirodno i očekivano da i naša vinarija prati taj dobrodošli zamah i otvori vrata. I hotelijeri su nam se obraćali s tim upitom, u nastojanju da gostima ponude dodatne sadržaje, zaključuje Krešimir Lokas.
Najsjajniji dragulj
Kušaonica je uistinu na pravom mjestu, masivnim drvenim vratima kao u tradicionalnoj konobi odijeljena od zrionice babića u barique hrastovim bačvama, što posjetitelji također mogu razgledati.
Babić je ipak najsjajniji dragulj u vinskoj kruni "Vinoploda Vinarije", a i šibenskoga kraja. U posljednje vrijeme, čemu su pridonijeli srednji i mali vinari, stvoren je plemeniti crnjak nove generacije, mekši i pitkiji od onoga tradicionalnog, od grožđa isključivo s primoštenskog područja, upućuje me Krešimir Lokas. Vinogorje se proširilo, objašnjava, te babić sada uspijeva i na drugim, novim položajima, što mu daje drukčija svojstva, dobro je primljen u izvozu, a kolege iz manjih vinarija u šibenskoj Vinariji ne shvaćaju kao konkurenciju, nego zajednički razvijaju babić "nove generacije."
U barique zrionici osjeća se onaj karakteristični, opojni miris vina u drvenome sudu, kakav ne dopire iz suvremenih bačava od inoksa. U ne tako davno vrijeme šibenskih toverni tako je mirisalo na svakom koraku, na što smo se od srca nasmijali kada je Marija Filipi Krešu Lokasa i mene upitala znamo li kako se zvala jedna od poznatijih takvih točionica u šibenskoj Crnici.
- Kristalna dvorana! - odgovorila je. Oči su se krijesile kao kristali na lusteru...