Ako se ne bavite sportom, smatra se da ne brinete o zdravlju dovoljno i da živite opasno. No, u opasnosti su i oni koji su u slobodnom vremenu fizički aktivni i troše energiju preko svake mjere. Dakle, prije nego se ozbiljno uhvatite sporta, pametno je analizirati zdravstvene statistike, koje otkrivaju koji su sportovi osobito opasni. Neki među njima se zbog rizika smatraju sportskim disciplinama smrti.
Najrizičnije sportske discipline su za muškarce nogomet i rukomet, skijanje, tenis i košarka, a za žene rukomet, košarka i gimnastika. I biciklizam je opasan, posebno brdski. Zanimljivo je da su kod muškaraca ozljede dva puta češće nego kod žena i kod mladih češće nego kod starijih. Više je ozljeda na natjecanjima nego na treninzima.
Sve te brojke treba uspoređivati s brojem onih koji se bave sportom. Naime, velik broj smrtnih slučajeva u nogometu ne nastane zato jer je taj sport opasniji od drugih, nego zato što se velik broj ljudi njime bavi. Veliku ulogu pri tome ima individualni profil rizika svakog pojedinca. Liječnici kažu da uzrok smrti često uopće nije povezan sa sportom kojim se žrtva bavila, nego s činjenicom da se mnogi ljudi precjenjuju.
Važnu ulogu imaju i neotkrivene bolesti kao što su srčani problemi koje netko u običnom životu i ne opazi, a iznenada se otkriju u sportu. Sjetimo se samo iznenadne smrti mlade talijanske odbojkašice na pijesku Martine Hauber (30), koja se koncem prošle godine na terenu usred igre jednostavno srušila na tlo i umrla dok je s tri kolegice igrala odbojku. U istrazi je naređena i obdukcija koja je samo potvrdila dijagnozu s lica mjesta kako je njezino srce nepovratno stalo.
– Brojka kojom se zadnjih godina barata su dvije do tri nagle smrti na 100.000 sportaša godišnje. No, zahvaljujući sistematskim pregledima za sportaše, taj je broj pao na samo jedan godišnje, što je jednako učestalosti u općoj populaciji. Rizik je još manji kod mladih sportaša, čak ispod jedan. Ovu problematiku su do sada najsustavnije proučavali Talijani, ali to su statistike koje se odnose i na druge europske zemlje – kaže doc. dr. sc. Zdravko Babić, pročelnik Zavoda za intenzivnu kardiološku skrb KBC-a Sestre milosrdnice u Zagrebu i predavač na Kineziološkom fakultetu u Zagrebu.
– Nažalost, o smrtnosti u sportu nema sustavnih velikih istraživanja. Smatra se da među ljudima koji se bave nekom tjelesnom aktivnošću a mlađi su od 35 godina imamo jednu naglu smrt na 1000 sportaša i jednu na 15.000 osoba koje se bave nekom tjelesnom aktivnošću. Ako znamo da se u Hrvatskoj oko 10 posto populacije bavi nekom sportskom aktivnošću, lako je izračunati kolikom se riziku izlažu. Ponavljam, među sportašima u klubovima rizik se znatno smanjuje budući da oni imaju obvezu podvrgavati se liječničkim pregledima, dok to kod rekreativaca nije slučaj. Postoji preporuka, ali ne i obveza za one koji tu rekreaciju organiziraju. Moja je preporuka da se sve osobe koje naglo podižu razinu tjelesne aktivnosti, a do tada su uglavnom živjele sjedilačkim stilom, i to muškarci stariji od 45, a žene starije od 50 godine, da svakako provjere svoje zdravstveno stanje, pogotovo ako boluju od neke kronične bolesti, imaju visok tlak, srčane tegobe, dijabetes ili su u obitelji imali slučajeve iznenadne smrti. Naime, rizik nagle smrti je kod rekreativaca znatno veći, što govorim iz iskustva jer u našoj šok-sobi često oživljavamo osobe kojima je pozlilo na tenisu, malom nogometu i za koje obično utvrdimo da godinama nisu napravili ni najobičniji EKG – otkriva dr. Babić.
Smrt ispod kokosove palme
I, koji su, onda, najopasniji sportovi?
Nogomet je na prvom mjestu popularnosti, ali i najopasniji. Lomovi, udarci, višestruki padovi i manje ozljede svakodnevne su, a zabilježeno je i nekoliko smrtnih slučajeva te jedan udar groma koji je usmrtio cijeli 11-člani tim u Africi. Inače, u nogometu je trostruko veći rizik od ozljede u usporedbi s kontaktnim borilačkim vještinama kao što je, na primjer, karate.
Drugi je, vjerovali ili ne – golf. U svjetskim mjerilima golf je vrlo rizičan sport. Nevjerojatno, ali istinito, prema statistikama, više od 4000 ljudi je umrlo na terenu za golf od udara groma jer su prostrani golf-tereni bez ikakve zaštite pravi magnet za oluje, o čemu svjedoči podatak da je gotovo pet posto ljudi koji su umrli od udara groma igralo upravo golf. Smrtni slučajevi se bilježe i zbog vožnje u električnom automobilčiću.
Na trećem su mjestu motoutrke. Ako vam roditelji u tinejdžerskim godinama nisu htjeli kupiti motocikl, dobro su procijenili njegovu opasnost. Motoutrke su jedan od najopasnijih sportova na svijetu jer niste u sigurnom sjedištu automobila, pa je rizik od ozljede puno veći. Na trkačkoj stazi, više od 200 ljudi je već izgubilo život vozeći brzinama od 200 kilometara na sat.
Četvrti je, opet iz rubrike "vjerovali ili ne" – ribolov. Pecanje je sport s visokom stopom smrtnosti. Nevjerojatno, ali činjenica je da su zbog visokih valova i nepažnje mnogi ljudi loveći ribu ili boreći se s plijenom izgubili život.
Surfanje je na petom mjestu. Ono je opasno, naročito na velikim valovima, jer surfera struja ili vjetar mogu "otpuhati" na stijene, pri čemu se mogu teško ozlijediti ili utopiti. Osim toga, surferi su i najizloženiji napadu morskih pasa.
Šesto je penjanje uz stijene – adrenalinski sport u kojem hladnoća, pukotine, klizišta i snježne oluje, kao i precjenjivanje vlastitih mogućnosti, često dođu glave.
Potom, na sedmom mjestu, slijedi base jumping. To je ekstremna i najopasnija vrsta skokova s padobranom. Ovi skakači skaču s visokih zgrada, antena, visokih stijena, tj. onih mjesta gdje imate mnogo manje vremena da otvorite padobran nego inače, s obzirom da je tlo mnogo bliže. U ovom sportu pobjednik je, doslovno, onaj koji preživi. To je razlog zbog kojeg je zabranjen u velikom broju zemalja, zbog čega natjecatelji, koji prežive, često plaćaju i visoke kazne.
Na osmom mjestu, u istoj kategoriji kao golf i ribolov, nalazi se navijanje. Ono je sve samo ne bezopasno za zgodne navijačice, tzv. cheerleadersice. Djevojke prigodom nastupa izvode teške i komplicirane koreografije, a ozbiljne ozljede, poput lomova kralježnice, također su moguće pa su navijačice u većem riziku nego igrači na terenu.
'U našoj šok-sobi često oživljavamo osobe kojima je pozlilo na tenisu, malom nogometu i za koje obično utvrdimo da godinama nisu napravile ni najobičniji EKG', otkiva dr. Babić
