Šibenik je specifičan grad, jake kulturne tradicije, s dosta inicijative i još više potencijala! No, u 21. stoljeću i vremenu dominacije novih medija i tehnologije i kultura zahtjeva novi pristup, drukčije predstavljanje i interpretaciju. Bilo da je riječ o tzv. živoj kulturi ili kulturnoj i spomeničkoj baštini. Misli tako novoizabrana predsjednica šibenskoga Kulturnog vijeća Morana Periša, voditeljica Odjela za programe i produkcije u Tvrđavi kulture Šibenik, koja u činjenici da svima koji žele ovaj grad učiniti kulturno važnim i atraktivnim slijedi puno rada, ne vidi nikakav problem nego prostor, kako kaže, za rast i razvoj, a uz to i osobni izazov.
- Ono što smo već na prvom sastanku Kulturnog vijeća detektirali kao cilj koji ćemo nastojati ostvariti jest raširiti na cijelu godinu vibrantnost, puls grada koji se sada odvija uglavnom u ljetnim mjesecima. Šibenik je na dobrom putu kada je riječ o kulturnim i kreativnim industrijama. Danas pristup kulturi mora biti drukčiji. Sve se mijenja i krajnjim konzumentima danas odgovaraju neki drugi formati!
Nastavnica u gimnaziji
A da stalna na tom svijetu samo mijena jest, kako je davno još ustvrdio grčki filozof Heraklit, a u svojim stihovima puno kasnije pjevao i Petar Preradović, Morana Periša iskusila je i na vlastitoj koži. Još od malih nogu maštala je da bude učiteljica i predaje u školi, a ta ju je želja odvela i na studij kroatistike i komparativne književnosti na zagrebačkom Filozofskom fakultetu gdje je i diplomirala. Iako zaljubljena u rodni grad, kako se bližio kraj studija ideja o mogućem ostanku u Zagrebu činila se poprilično izglednom. Na kraju, očito, ne dovoljno. Njezin povratak u Šibenik prije nekoliko godina poklopio se s buđenjem Šibenika. Obnova Tvrđave sv. Mihovila i izgradnja velike ljetne pozornice privodila se kraju, novouređena plaža Banj i Tvrđave Barone, obnova koje je počinjala, bili su okidači u kreiranju novog lica grada.- Moja je velika želja bila da se kao nastavnica vratim u Gimnaziju Antuna Vrančića. Gimnazijski dani su me snažno obilježili. Imali smo puno izvannastavnih aktivnosti koje je poticala tadašnja ravnateljica Ivanica Belamarić. U to vrijeme svirala sam i flautu u Šibenskoj narodnoj glazbi. Bilo je to intenzivno i lijepo razdoblje. Želja mi je stvarno bila vratiti se u šibensku Gimnaziju. Međutim stvari su se promijenile. Bilo je to vrijeme prvih valova intenzivnijeg buđenja grada. Vratila sam se kada je gradska uprava pokušala objediniti i napraviti kulturni vodič za ljeto. U to se uključila ekipa oko Hrvoja Jelkovića iz kluba "Azimut". Tu je bio i Nenad Borović i mi smo planirali program i za Dolac, kako ga ujediniti i napraviti mjestom zabave i kulture - govori Morana koja je prvi, tada privremeni honorarni posao dobila u tadašnjem muzejskom Odjelu za fortifikacijske objekte Šibenika koji je kasnije prerastao u samostalnu kulturnu ustanovu Tvrđava kulture.
Uvijek uz 'laptop'
- Bila sam angažirana u marketinškom dijelu, premda smo svi tada sve radili. Kasnije sam dobila posao u Gimnaziji, a onda i u Ekonomskoj školi. Bilo je predivno iskustvo, ali kocka je već bila bačena. S Tvrđavom kulture dogodila mi se ljubav na prvi pogled. Kada je ustanova osnovana tu sam se zaposlila i više ne razmišljam o radu u školi. Ovo je dinamičan posao, puno je rada, ali sa slobodom izražavanja, kolegijalnosti… Puno je smjerova kojim se može ići, ulica, nekada i slijepih, puno mogućnosti, jer se stvaraju neke stvari od početka, dižu se neke politike, strategije, drukčiji način poslovanja negoli je to u drugim kulturnim ustanovama.Iako je "šefica" u svom Odjelu, i dalje zajedno sa svima, kaže, radi - od krpe do konca.
- Ove godine na Sv. Mihovilu i Baroneu imamo više od 50 programa. Svaki od njih ima svoje zašto, razlog zašto se događa. Nekad je to da se podigne svijest o Šibeniku, nekad da se brendira ljetna pozornica na Sv. Mihovilu, kreira imidž Šibenika kao kulturnog središta. Ono na čemu intenzivno radimo je i razvoj publike, što uključuje i naš Klub prijatelja tvrđava - kaže i otkriva kako je san o školi i đacima, zamijenila sadašnjim producentskim poslom.
- Taj sam posao učila uz Hrvoja (Jelkovića, op.a.), a tu je bio i Mate Škugor. Na tvrđavi je u međuvremenu prošlo puno promotora i ljudi koji to rade dugo i kvalitetno. Stvorilo se puno kontakata… To je posao bez klasičnoga radnog vremena. Na laptopu "visim" više od normalnog radnog vremena, ali rekla bih da je to uobičajena radna temperatura svima nama u Tvrđavi kulture. A znalo se na Sv. Mihovilu i prespavati, te s dva-tri sata sna nastaviti dalje u novom radnom danu. Ali, to je takav posao. Još se nije dogodilo da je na Sv. Mihovilu bio neki događaj i da sam ga propustila…
Koncerti i gostovanja koji će se i ovo ljeto događati na dvjema gradskim tvrđavama, od Bryana Ferryja koji je rasprodan za manje od 48 sati, Marija Biondija, Massima… svi su s Moranine "play liste". Nije to, naravno lista želja, jer financijski i prostorni limiti vrlo su konkretni, a iza dolaska svakog, pogotovo svjetski poznatoga glazbenika mjeseci su napornog i ustrajnog rada.
Veliko priznanje
- Zna se u kojem je rangu cijena svaki izvođač. Naravno, da bih voljela na Sv. Mihovil dovesti, primjerice, Florence and the Machine, ali njihova je cijena 150.000 eura. Imamo i nezahvalan kapacitet gledališta, jer je 1077 mjesta za neke programe previše, za druge premalo. Potrebno je balansirati. Zato mi je drago da izvođače koji pune daleko veće kapacitete i koji nikada nisu čuli za nas i ne znaju što smo do sada radili, uspijemo dovesti u Šibenik. Mislim na Bryana Ferryja. Njegovi agenti, ne govorimo o menadžeru jer je do njih dug put, a agenti su prvi korak, dakle, oni su zvali regionalne promotore koji rade velike produkcije poput Davida Gilmoura, da provjere tko smo mi, kako radimo… Svi su oduševljeni lokacijom, ali je još važnije da znaju tko smo, jesmo li organizacijski pouzdani da napravimo taj koncert. Hvala Bogu imamo dobre poluprijateljske odnose sa svima u regiji i zahvaljujući njihovim garancijama pridobili smo Ferryja. A kada pogledate dvorane i kuda sve ide njegova turneja, koliko je sve pomno odabrano, dolazak u Šibenik veliko je priznanje za nas kao organizatore, za ljetnu pozornicu Sv. Mihovila i sam grad.Pranje u kazalištu
U opisu njezina posla naći će se tako i "nemogući" zahtjevi zvijezda, ali ništa joj to, kaže, nije teško, kada je pristup normalan.- Za američki bend Thievery Corporation, primjerice, morala sam naručiti autom iz Zagreba specijalni mirisni štapić. The National je bio na turneji duže vrijeme kada su došli u Šibenik i trebalo su oprati rublje, a bila je nedjelja i sve je bilo zatvoreno. Roba se prala u kazalištu i kod nas doma. Sve je to posao - smije se nesuđena gimnazijska profesorica hrvatskog jezika.
S jednakim izazovom i voljom za promjenom, najavljuje i rad Kulturnog vijeća na kulturnoj strategiji Šibenika. Potencijala je puno, kaže, od, primjerice, već poznatog Međunarodnog dječjeg festivala i Orguljaške ljetne škole do mnogih drugih sadržaja. Puno je toga već napravljeno, ističe, ali može se rasti i dalje. Kao što može i šibenska Adventura, božićni i novogodišnji sajam koji je pokrenula zajedno s kolegom Zoranom Erakom. U poplavi općehrvatske adventizacije, šibenska Adventura, raste i zrije polako, a ove će godine, uvjerena je, biti još privlačnija i atrakivnija.
Priča s Baronea
Barone ima svoju priču, ove godine još jaču nego lani. Program na toj tvrđavi rezerviran je za Klub prijatelja. Tu već treću godinu odlično surađujemo s Nikicom Šupom oko programa nezavisne kinematografske scene. Taj program ima svoju publiku s razumijevanjem, da tako kažem. Ove godine na Barone dovodimo i pijanističku nadu Aljošu Jurinića. Bit će i jazz sastava, stranih i hrvatskih…
Kulturna strategija
Kulturno vijeće je savjetodavno tijelo, nije izvršno i nema svoj budžet. Rekla bih da je ono desna ruka gradskom Odjelu za društvene djelatnosti. Grad Šibenik ima u planu i u budžetu novac za stvaranje svoje kulturne strategije. Nama je cilj da dademo smjernice za tu strategiju. Najvažnije je da iz glave ne izgubimo gdje smo i gdje želimo biti. Dakle, potrebna je i komparativna analiza, sagledavanje situacije, što smo dijelom i napravili. To ćemo komentirati s ravnateljima kulturnih ustanova i udruga u gradu. Važno je da se ljudi povežu i uključe. Nadam se da će to dati dobre temelje za izradu kulturne strategije.
'Hitoidni' Adventi
Mi smo na valu jedne opće adventizacije. To je "hitoidno" na razini cijele države. Trebalo je skočiti na taj val, iskoristiti to, ali uvijek treba biti oprezan. Pratili smo situaciju u Zadru i Splitu. Mijenjanje lokacija i divljanje cijena štandova… Mislim da je pametnije sporije rasti… Prve su nam godine svi govorili "Ma di ćete to raditi?", a sada pitaju - zašto ne počinjete prije!
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....