Može se reći da se fra Stojan Damjanović, rodom iz Ljutoga Doca u Hercegovini, gdje su nicali junaci, u zaokruživanju svoga životnoga puta priklonio dvjema temeljnim vrijednostima: vjernosti svojemu pastoralnom poslanju, vjeri i Bogu i svekolikoj prirodi kao neodvojivome životnom okružju.
Upravo su te dvije životne značajke našle svoju sintezu u njegovu pjesničkome stvaralaštvu od rane mladosti, što su tako očevidno prikazane i na predstavljanju novoga, dopunjenog izdanja zbirke pjesama s naslovom “Sam odlučuješ”, u šibenskoj Gradskoj knjižnici Jurja Šižgorića.
Fra Stojan je, kako je i sam kazao, u svojim životnim pregnućima uvijek odlučivao sam - uz pomoć Božju.
Odlučio je i onda kad se kao mlad čovjek u Njemačkoj nakon prometne nesreće priklonio redovničkome zvanju, onda kad se zaputio kao misionar u daleki Kongo i u Ruandu, gdje je bjesnio građanski rat i gdje je jedva spasio vlastiti život. I kad je u tome bezdanu nasilja spašavao živote časnih sestara klarisa, kad mu je mučki ubijen i njegov subrat i mučenik fra Vjekoslav Ćurić. I kad se nakon devet godina misionarstva odlučio vratiti u rodnu Hercegovinu, i potom u svoj samostan visovačkih franjevaca.
Narodni deseterac
Mnogo od tog životnoga puta našlo se u pjesničkome “presliku” njegovih zbirki pjesama mahom pisanih u narodnom desetercu, koje su ugledale svjetlo dana u nekoliko izdanja. Ovu najnoviju, u nakladi Ogranka Matice Hrvatske Šibenik, koju je uredio Andrija Stojić, proslov napisao prof. Marko Mendušić, a ilustrirala Zdenka Bilušić (Matica hrvatska), tiskao je u Mostaru. Knjigu su javnosti predstavili Marko Mendušić i Zdenka Bilušić, a ulomke pjesama čitao je Jakov Bilić, glumac i ravnatelj HNK u Šibeniku.
- Na Visovcu, u miru i tišini, piše u proslovu izdanja prof. Mendušić, fra Stojan je našao vremena za razmišljanje i pisanje. Čitajući njegovu poeziju stječe se dojam da lako stvara, da stihove “sipa“ iz rukava, što je vjerojatno točno, s obzirom da stihotvorstvo nosi u genima, naslijeđeno od pokojnoga oca Ilije-Ilijaša, koji je i sam bilježio stihove. U tradiciji narodnog deseterca, svoje je stihove pretočio u knjigu koja čuva sjećanja na sve ljubavi i nedaće kroz koje je tijekom života prolazio.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....