Nakon našega teksta o povjesničaru Galvaniju javila nam se sljednica dijela njegove baštine iz palače Gogala, gospođa Nika Gogala, koja nam je bila i izvor informacija o tom poznatom Šibenčaninu. Obišli smo je u njezinu domu.
Za razliku od suvremenih, geometrijski oblikovanih stambenih interijera, u Gogali sve odiše patinom minulih doba. Gospođa Nika Gogala dočekala nas je sa svojom umiljatom papigom Kokobelom, koja se oglasila pozdravom "Kokobela daje pusu!" Kao nevjerojatan dah iz prošlosti.
Barokno pročelje
U pratnji su nam bili Edi Kapitanović i konzervator Zvonko Mijić, koji istražuju prošlost Šibenika i loze de Dominis. Na zidovima prostrana salona nalaze se stare slike i ukrasni predmeti.
Palača se nalazi u staroj gradskoj jezgri, između Stuba Andrije Medulića i Čulinovićevih stuba. Dominira južno pročelje s dva barokna balkona, nadvisujući Vijećnicu i crkvicu Svih svetih jedinstvenim sklopom koji stepenasto zatvara trg pred katedralom.
U drugoj polovini 17. stoljeća, tumače pratitelji i gospođa Gogala, u palači se nastanjuje utemeljitelj šibenske loze de Dominis, doktor prava Vicenzo de Dominis s dodatkom "nobile d‘Arbe – grof s Raba", koji se ženi bogatom nasljednicom trgovačke obitelji Dračević.
To će omogućiti opstojnost patricijske obitelji de Dominis dvjesto godina u Šibeniku, odnosno u muškoj lozi 1887. s Vicenzom, a u ženskoj s Antonijom do 1914. godine.
Zadnja kontesa Antonija de Dominis udala se za doktora prava Antonija Federica Galvanija, a u prizemlju palače otvoren je javnobilježnički ured, koji je radio sve do njegove smrti 1890. godine. Antonio i Antonija imali su kćer nasljednicu Luigiju, čijom se udajom za austrougarskoga časnika Alberta nastavlja loza Gogala.
Zapuštena crkvica Svih svetih od 1857. godine prodana je obitelji Stošić, pa je u njoj don Krste Stošić 1925. godine otvorio prvi muzej u Šibeniku.
Prvi šibenski muzej
Danas u palači stanuje unuka Alberta i Luigije – Nika Gogala s kćeri Ines, koja je otvorila vrata javnosti za artefakte koje baštini od svojega oca, vojnog pilota Federika Miroslava Gogale, sa sjećanjem na njegov pothvat, najduži let vojnim hidroavionom 29. svibnja 1929. na ruti Boka kotorska – Rijeka, i to više puta.
Unutrašnjost barokne palače pravi je muzej izvrsno očuvane opreme iz različitih stilskih razdoblja. Jedan od najzanimljivijih prostora je salon glazbenika koji je bogato ukrašen, posebno zidnim i stropnim prikazima s graviranim podom iz 19. stoljeća.
Naš susret priveli smo kraju uz domaće kolače i čašu pjenušca. I oprostili se uz usklik papige "Pusa, pusa...".
