Na dva biračka mjesta u Hrvatskoj danas se ponavljaju izbori za Sabor koji ne mogu utjecati na izborni ishod, ali mogu na datum kada će izborni rezultati postati službeni i kada će početi teći rok za sazivanje Sabora na prvo zasjedanje.
Zbog rokova za prigovore i žalbe, izborni bi rezultati mogli biti konačni najranije u četvrtak, 25. travnja, a najkasnije u utorak, 30. travnja. Konačne rezultate izbora predsjednik Državnog izbornog povjerenstva Radovan Dobronić uručit će predsjedniku Republike Zoranu Milanoviću. Kao što je poznato upravo predsjednik države saziva Sabor na prvo zasjedanje, u roku ne duljem od 20 dana nakon provedenih izbora, odnosno konačnih izbornih rezultata.
Prvo zasjedanje Sabora pokazat će je li neka od stranaka i koalicija uspjela skupiti većinu od najmanje 76 zastupnika koliko ih je potrebno da se izabere predsjednik Sabora, a time konstituira i sam Sabor.
DP će tražiti četiri ministarstva?
Čini se sve izvjesnijim da će trenutni premijer Andrej Plenković uspjeti formirati novu vladu sa mrskim mu Domovinskim pokretom, ili bar dijelom te stranke. Sutra se održava predsjedništvo Domovinskog pokreta nakon čega počinju formalni pregovori. Navodno Domovinski pokret traži četiri ministarstva: kulturu, unutarnje poslove, pravosuđe i regionalni razvoj. Plenković je danas iz Jasenovca potvrdio da se razgovara s Domovinskim pokretom ali i kazao da nisu točne spekulacije o ministarstvima.
“Nisu počeli razgovori o bilo kakvim zahtjevima, špekulacije u medijima ljudi izmišljaju, nikakvih sadržajnih razgovora dviju stranaka u tom pogledu nije bilo” - uvjerava šef HDZ-a.
SDP također ima određene planove, koje su već prije nagovijestili šef stranke Peđa Grbin, a posredno i Zoran Milanović u svojim izjavama, o tome da je njima ključno konstituiranje Sabora na kojem bi SDP, Most, Možemo! i DP, kao i manje stranke, dakle svi koji nisu HDZ, zapravo počeli pokušati funkcionirati kao »vlada u parlamentu«, odnosno cilj im je početi mijenjati i donositi zakone – za što koalicija ni vlada nisu ni potrebni.
To je Milanovićeva ideja o smjeni Ivana Turudića, promjeni izbornog zakona i ukidanju lex AP-a. Zakone na glasanje i raspravu u Saboru, uz Vladu, mogu podnijeti i zastupnički klubovi. Ideja SDP-a je da se odluke počnu donositi, a da nitko ne mora postati mandatar i premijer, odnosno da se glavni politički ciljevi anti-HDZ saveza već počnu ostvarivati u samom Saboru. Da bi u tome uspjeli moraju imati i većinu u parlamentu, kao i predsjednika Sabora. Kako su uz SDP u tom planu skloni i Most i Možemo!, pokazuju izjave Nina Raspudića i Tomislava Tomaševića koji su kritizirali odluku Ustavnog suda. Raspudić je kazao kako je Ustavni sud parapolitičko tijelo i najsramotnija institucija u Hrvatskoj te da bi ga trebalo ukinuti i prebaciti ovlasti na Vrhovni sud.
On se osvrnuo i na fotografiju koju je podijelio Milanović na kojoj se vidi predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović za stolom s Olegom Butkovićem i Brankom Bačićem. „To je žalosno, to su važni politički akteri koji su imali istaknutu ulogu u kampanji, Butković, a onda u jednoj ležernoj ljetnoj atmosferi ga vidimo s predsjednikom tog istog Ustavnog suda. Pa nije to ništa novo, pa u ovom parku živi blizu, viđam ih po noći kako se smucaju u trenirkama, u nekim čudnim razgovorima. Znamo mi što je Ustavni sud i zašto ih treba raspustiti", poručio je Raspudić.
Moguće i neuspješno konstituiranje
Hrvatska je u prosincu 2015., svjedočila neuspješnom pokušaju konstituiranja novog Sabora, nakon izbora na kojima je relativnu pobjedu, s 59 osvojenih mandata, odnijela HDZ-ova Domoljubna koalicija predvođena Tomislavom Karamarkom. Tri mandata manje imala je SDP-ova koalicija Hrvatska raste koju je vodio Zoran Milanović, pa se kao poželjan partner i jedne i druge koalicije nametnuo Most NL, nova politička zvijezda sa 19 zastupnika, od kojih je tri, među kojima je bio i Drago Prgomet, „izgubio u hodu“. Novoizabrani zastupnici okupili su se prvom zasjedanju, a da nitko od spomenutih nije uspio osigurati potrebnu većinu.