Hrvatska je u 2021. smanjila ulov i uzgoj morske ribe i drugih morskih organizama u odnosu na godinu ranije za 6,5 posto, broj ribara je smanjen za 0,3 posto, dok je vrijednost ribarstva porasla za 11,4 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Statističari objašnjavaju kako je na rast vrijednosti ribarstva utjecao rast vrijednosti morskog ribarstva (za 10,5 posto), do kojeg je došlo zbog porasta prodajnih cijena.
Po podacima DZS-a, lani je prodano 58.548 tona plave ribe, što je 8.700 tona manje nego 2020. godine. Istodobno je vrijednost prodane plave ribe porasla za 5,6 posto, na 548,4 milijuna kuna.
Lani je prodana i 20.361 tona ostale ribe, ili 2.052 tone više, a vrijednost te prodaje dosegnula je iznos od 881,98 milijuna kuna, što je u odnosu na godinu prije porast za 13,8 posto.
U prošloj godini broj ribara u morskom ribarstvu smanjen je 0,3 posto, na 6.563. Pritom je broj ribara koji obavljaju gospodarski ribolov u morskom ribarstvu smanjen za 0,5 posto, na 3.015, dok je broj ribara u malom obalnom ribolovu pao za 0,1 posto, na njih 3.548.
Broj ribarskih plovila lani je porastao za 2,7 posto, na 7.757.
Ukupan ulov i uzgoj (proizvodnja) morske ribe i drugih morskih organizama u 2021. je pao za 6,5 posto u odnosu na godinu ranije, na 84.097 tona.
U ukupnom prošlogodišnjem ulovu dominira plava riba sa 55.945 tona, a doda li se 4.028 tona plave ribe iz uzgoja, ukupan je ulov i uzgoj plave ribe iznosio 59.973 tone, ili 12,3 posto manje nego 2020. godine.
Najveći udio u prošlogodišnjem ulovu plave ribe ima srdela, koje je ulovljeno 40.485 tona ili 19,2 posto manje nego godinu prije.
Rast od 16,7 posto bilježi ulov i uzgoj tune, na ukupno 4.929 tona. Kod tune prevladava uzgoj s 4.028 tona, dok je prošlogodišnji ulov tune bio 901 tonu.
Statistika morskog ribarstva u prošloj godini pokazuje da je ulov i uzgoj ostale ribe iznosio 21.376 tona, što je 12,3 posto više nego godinu ranije.
Tako je uzgoj lubina lani iznosio 9.039 tone, a doda li se tomu i 11 tona iz ulova, ukupne su količine 9.050 tona, što je 33,7 posto više nego godinu prije, dok se kod komarče bilježi pad za 2,6 posto, na 7.702 tone, od čega je 7.519 tona iz uzgoja.
Prošlogodišnji ulov i uzgoj školjkaša je porastao za 54,5 posto, na 1.071 tonu, ulov rakova za 10,4 posto, na 1.021 tonu, dok je ulov glavonošaca pao 29,6 posto, na 656 tona.
Povećana proizvodnja slatkovodne ribe
Podaci DZS-a pokazuju i da je ukupna proizvodnja slatkovodne ribe u 2021. povećana za 41,47 posto, na 3.931 tonu.
Pritom je proizvodnja konzumne ribe u šaranskim ribnjacima porasla za 53,9 posto, na 3.675 tona, dok je proizvodnja u pastrvskim ribnjacima pala za 34,7 posto, na 256 tona.
Vrijednost slatkovodnog ribarstva u 2021. u odnosu na 2020. porasla je za 37,8 posto, na 64,5 milijuna kuna, a na taj je porast, kažu statističari, utjecala veća količina prodane ribe.