- Svaki barkariol, a ima ih mnogo koji dnevno na Lopud i druge Elafite dovode tisuće ljudi trebao bi na brodu imati defibrilator. U trenucima kada nekome pozli, jer to može biti i na moru, vrijeme pomoći je od ključne važnosti. Molim medije da svima to preporučite – kaže to dr. Miko Hure, liječnik u ambulanti na Lopudu koji je proteklog vikenda u dva dana zaredom imao tri intervencije u kojima je bio potreban defibrilator kako bi se spasili životi, piše Dubrovački vjesnik.
U ordinaciji na Lopudu, naime kao ugovorni obiteljski liječnik sudjeluje i u radu punkta pripravnosti hitne medicinske službe za Elafite, raspolaže s 3 defibrilatora – jednim u ordinaciji te dva prijenosna. Tijekom proteklog vikenda oba prijenosna defibrilatora bila su korištena za reanimacije, potvrdili su i iz Županije.
Jedan slučaj je nažalost, završio smrću, mada je liječnik u pripravnosti hitne medicinske službe na Lopudu došao je do pacijenta u roku od 3 minute od poziva.
– Rijetko se dogodi ovakva situacija da imamo više intervencija u kratkom roku, ali što je više ljudi na otoku mogućnosti da se to dogodi su veće. Kao liječnik obiteljske medicine na Lopudu prvenstveno brinem o domaćim ljudima, dakako i o drugim pacijentima, ali na Elafite se dovode tisuće ljudi, otok se eksploatira, a oni koji dovode ljude malo brinu o njihovoj medicinskoj skrbi i dovode ljude k nama. Da imaju aparate na brodu ne bi trebali čekati pomoć – govori dr. Hure.
– Na samom Lopudu tri su defibrilatora kod nas, i jedan je privatni, te također defibrilatore ima i brod Postira i vatrogasci, a svi su oni dostupni u slučaju potrebe. Ipak, apsolutno treba naglasiti kako bi taj aparat trebao nabaviti svatko tko radi s većim grupama ljudi, to bi trebalo biti dostupno posvuda, a naročito bi ih barkarioli trebali nabaviti – govori dr. Hure.
Kaže kako puno stvari može voditi do toga da nekome pozli, a i zadnje tri intervencije bile su kod muškaraca koji su pedesetogodišnjaci i mlađi.
Samo na širem području Dubrovnika 16 je javnih defibrilatora, a još ih je 14 na Korčuli i neretvanskom dijelu županije, podaci su Hrvatskog zavoda hitne medicine koja na svojoj Internet stranici navodi sve javno dostupne defibrilatore i njihove lokacije od Parka Lastovsko otočje do svih Jadrolinijinih brodova.
Nije loše pogledati gdje je najbliži lokaciji na kojoj najčešće boravite jer svakome se može dogoditi da se zatekne kraj osobe kojoj treba pomoći korištenjem defibrilatora, na ulici, radnom mjestu ili u obitelji. Ako ste prisutni kada se netko pored vas sruši, izgubi svijest, prestane disati, možete pomoći uz AED-uređaj automatski eksterni defiblirator, odnosno AVD uređaj čije su upute za korištenje jednostavne.
Dr Jerko Ferri Certić, dubrovački kardiolog prije petnaest godina uveo je prve defibliratore na našem području i prve javne defibrilatore u Hrvatskoj.
- Naša dubrovačka Zračna luka prva je to imala, Valamar je nedavno napravio i tečaj za 40-tak ljudi koji mogu koristiti njihove uređaje, imamo uređaje na bazenu u pomorskom terminalu, onaj na žičari čim se izvadi iz kutije alarmira hitnu pomoć... Ima ih zaista puno u Gradu, a mi smo prije 15 godina napravili te pionirske pothvate s prva dva uređaja jednim u gradskoj kavani, a drugim na zidinama. Hitna kardiološka skrb puno je napredovala u našoj Županji, veliki iskorak je napravio i Dom zdravlja i Hitni bolnički prijem i naša kardiologija – kaže dr. Ferri Certić.
- Ovakve velike vrućine pogoduju ovakvim događajima, a prva manifestacija ovakve srčane bolesti je nagla smrt i jedino brza intervencija uz defibliratore može pomoći. Ovaj slučaj na Lopudu kakav je bio za vikend pacijent sigurno ne bi preživio da nije bilo vanjskog defibliratora i sada se on liječi kod nas na koronarnom odjelu. Izaći će iz bolnice, a da nije bilo toga uređaja sigurno bi umro. Koliko znam dosad je bilo četiri uspješne intervencije u Županiji gdje su ljudi spašeni samo zato što je bio dostupan defibrilator – objašnjava kardiolog dr. Ferri Certić.
Defibrilator je maleni, prijenosni uređaj čija je zadaća isporuka električne struje osobama koji imaju srčani zastoj uslijed poremećaja ritma (ventrikularna fibrilacija ili ventrikularna tahikardija bez prisutnog pulsa). Osim toga, današnji uređaji daju korisniku glasovne i tekstualne upute, na hrvatskom jeziku, prema najnovijim smjernicama osnovnih postupaka održavanja života.
Uređaj sa 100 posto sigurnošću analizira ritam i preporučuje ili ne preporučuje defibrilaciju, te korisnika vodi kroz cijeli postupak oživljavanja. Prema uputama korištenja ovih aparata u 75-80 posto slučajeva nagla srčana smrt započinje sa poremećajem srčanog ritma koji se naziva ventrikularna fibrilacija.
U tom slučaju postoji samo jedno učinkovito rješenje za prekid fibrilacije i vraćanje u normalan ritam, a to je defibrilacija, tj. primjena električnog šoka korištenjem defibrilatora. Nikakav drugi lijek ni zahvat ne može biti od koristi u takvom slučaju ako nema defibrilatora.
Ukoliko se defibrilator primjeni u prvih 3 do 5 minuta postoji vrlo visoka vjerojatnost da će osoba koja je doživjela opisani poremećaj preživjeti i uspješno se oporaviti. Uspješna defibrilacija je moguća i kasnije, ali sa svakom slijedećom minutom koja protekne od nastanka poremećaja, gubi se 7-10 posto vjerojatnosti za preživljavanje i uspješan oporavak.
U velikoj većini slučajeva ovakav oblik srčanog zastoja prvi je simptom bolesti srca, odnosno takav srčani zastoj se često događa ljudima koji su do tada bili zdravi, ili su barem tako izgledali svojoj okolini.
Koncept korištenja automatskih vanjskih defibrilatora je vrlo sličan konceptu primjene malih, ručnih vatrogasnih aparata koji se mogu naći u svim javnim zgradama, tvrtkama, itd. Malih dimenzija, lagani i jednostavni za korištenje služe za “gašenje prvog požara”, do dolaska profesionalne ekipe hitne medicinske pomoći.
Dodajmo kako je cijena u specijaliziranim Internet trgovinama potpuno automatskog defibrilatora s uputama na hrvatskom jeziku oko 12.000 kuna. No vrijednost je neprocjenjiva.