"Došli smo do apsurdne situacije. Nikada u ribarstvu nismo potrošili više novaca, a da situacija na domaćem tržištu ribe nije bila gora", upozorio je na sjednici saborskog Odbora za poljoprivredu vanjski član i savjetnik Petar Baranović, piše Agroklub.
Inače kapetan ribarskog broda, kazao je da smo, poznavajući praksu drugih zemalja članica EU, na zavidnoj razini kada je u pitanju digitalizacija, odnosno uvođenje tehnologija, novih mjera, sustava, obaveza koje mora ispunjavati ribari. Od elektronskog očevidnika, praćenja plovila, iskrcajnih mjesta...
"U novije vrijeme priča se o uvođenju kamera koje bi u realnom vremenu snimale sve što mi na brodu radimo. Big Brother. Pitam vas planira li se ista mjera za druge djelatnosti, da netko snima dok mi ručamo u salonu ili kad ulazimo na wc brodski?", upitao je na sjednici navodeći da smo kupili flotu dronova.
No, njegovo je mišljenje da će oni moći služiti Ministarstvu obrane ili Obalnoj straži dok za nadzor ribolova nisu potrebni, "ali eto, trebalo je potrošiti novce pa nek se potroše, hvala Bogu nisu naši".
Upozorio je i na krivolov kojim se bave pojedina plovila i to, kaže, učestalo uvijek ista, a koje ne sankcionira nitko.
"Kršenje zakona o morskom ribarstvu za pojedine vlasnike ne postoji kao mogućnost. Rade što im padne na pamet kršeći ne samo norme zajedničke ribarstvene politike nego i profesionalnu etiku", prozvao je.
Naglasio je da je uvođenje nove tehnologije i u najmanja plovila koja su dominantna u ribarskoj floti RH.
"Ako je uopće možemo tako nazvati - totalno apsurdna mjera."
"Ako netko misli da će ribar koji radi u brodu drvenom 7 do 8 metara koji su stariji od mene, bez kabine i zaklona, zato što je neki činovnik u Briselu to zamislio - tipkati po digitalnom displeju, ispunjavati neke norme, ja vas molim gospodo u Ministarstvu da se oko toga sjedne i počne razgovarati s ribarima koji znaju krpati ribarsku mrežu", nastavio je dalje.
Izričito ga iritira, rekao je, kad vidi da se već godinama dominatno kao strukovna referenca uzimaju mišljenja ljudi koji ne znaju okrpati ribarsku mrežu. To nisu, kaže, ribari, u Italiji ih zovu armatore - vlasnici, biznismeni.
"Ribarstvo je i krenulo k vragu kad su se pojavili takvi. Sjećam se kad su došli, nakon godinu dana smo ih od milja zvali skakavci. Znate ono kada u dolinu Nila dolazi roj, što iza njega ostaje. Danas skakavci u staklenoj dvorani Ministarstva poljoprivrede kada je ribarstvo u pitanju imaju glavnu riječ. Kad se s njihovim mišljenjem ode u Brisel nisam siguran u kvaltetu onog što mi zastupamo", nije štedio Baranović.
Zbog situacije u kojoj se nalazi ovaj sektor zatražio je i održavanje tematske sjednice na kojoj bi se raspravljalo o stanju na tržištu, trženju vrstama kojima se uopće ne bi trebalo jer postoje obveze poštivanja kvote, šverc s uvoznom ribom koja dolazi iz Maroka, Senegala cargo avionima.
"Pa duboko smrzavanje, odmrzavanje pa smrzavanje. Potrovat ćemo ovo gostiju što nam dođe!", naglasio je probleme, ali i zahvalio ministrici poljoprivrede Mariji Vučković na ljudskoj gesti u doba korone kada je digla cenzus da mogu prodavati ribu s brodova. On i danas na taj način prodaje ulov.
Ima jako puno posla, podcrtao je, a probleme ribarstva nećemo riješiti "ako starcu koji je polupismen i ne zna ni mobitel upalit, na brod od sedam metara ugradimo elektronski očevidnik ili ako mojim ljudima stavite kamere da ih netko u Zagrebu gleda dok ručaju na krmi."
"Saslušajte ribare, baš ribare", pozvao je i naveo da postoje stotine posljednjih Mohikanaca i bit će stvarno posljednji ako se situacija ne sagleda realnije i ne vidi što se događa tržištu.
A tržište EU je, kaže, u jako lošem stanju kad je riba u pitanju. Sve europske ribare muči pad prihoda i povećanje troškova.
"Pogledajte cijenu nafte posljednjih dana. Mi pričamo o poljoprivredi u zemlji gdje za litru dizela trebate imat pet litara mlijeka. Ili 'dva kila' srdele za litru dizela", rekao je i zaključio da u toj situaciji imamo manje cijene ribe nego kad je uvedena hrvatska kuna. Dakle, cijena oslića u doba koronakrize pala je ispod razine koja je bila 1994. godine.
"Imamo ozbiljnu situaciju i neće ju riješiti dodatna digitalizacija", podcrtao je Petar Baranović, piše Agroklub.