Na temu pretvaranja starog “Mornareva” bazena u slatkovodni bazen javilo se priopćenjem Plivačko-vaterpolsko društvo “Mornar”. Kako napominju, bazenom upravljaju više od 70 godina, a od 2008. nositelji su koncesije koja obuhvaća sportsku lučicu, bazen i pripadajući ugostiteljski objekt.
Iz PVD-a “Mornar” tvrde da godišnje plaćaju koncesijsku naknadu od 200 tisuća kuna Gradu, državi i Županiji, te da su im u proteklih 15-ak godina uplatili milijun kuna ne tražeći sredstva za održavanje objekata.
Međutim, iz udruge smatraju kako su država, Grad i Županija dužni naknadu koju im je ovaj koncesionar uplatio tijekom svih godina uložiti nazad u pomorsko dobro.
– S druge strane, društvo ima i prihode od najma objekta te od vezova u lučici, i ti prihodi na godišnjoj razini iznose više od milijun kuna.
S obzirom na to da su i PVD “Mornar” i Plivački i Vaterpolski klub “Mornar” neprofitne organizacije, prihodi se koriste isključivo namjenski, za plaćanje koncesije, režija te troškova održavanja objekta, dok se višak sredstava raspoređuje Plivačkom i Vaterpolskom klubu za njihovo funkcioniranje – stoji, između ostalog, u priopćenju koje potpisuje predsjednik PVD-a “Mornar” Mladen Marović.
Javio se ‘Pomgrad’
Za ideju da se “Mornarov” bazen rekonstruira Marović tvrdi da je potekla još iz devedesetih godina.
– Ideja o rekonstrukciji bazena obnovljena je 2018. godine te je u razgovorima s Gradom zatražena pomoć pri objavljivanju natječaja za izradu projektne dokumentacije.
Grad je prvi put prijavio (JLS, odnosno Grad Split jedini je mogući prijavitelj na natječaj Županije) izradu projektne dokumentacije za rekonstrukciju bazena “Mornara” na natječaj koji je objavila Splitsko-dalmatinska županija krajem 2019. godine, ali je zbog pojave epidemije koronavirusa taj natječaj 2020. godine storniran, isto je ponovljeno i 2021. te su od SDŽ odobrena sredstva Gradu u iznosu od 350.000 kuna, a navedeni natječaj vrijedi do kraja ove godine – napominje Marović.
Dodaje kako je udruga kojoj je na čelu obavila niz predradnji, raznih mjerenja, sondiranja terena, geodetskih izmjera..., kako bi se utvrdilo je li projekt tehnički izvediv. Za projektnu dokumentaciju u Banovinu je stigla ponuda “Pomgrada” od 1,2 milijuna kuna.
– U svim dosadašnjim razgovorima s Gradom PVD “Mornar” isticao je namjeru da troškove održavanja rekonstruiranog bazena snosi sam kako se ne bi dogodila situacija dodatnog financijskog opterećenja za Grad.
Dobivanje organizacije EP-a u vaterpolu 2022. godine bilo je dobra prilika da se pokuša riješiti problem bazena i da se znatno smanje troškovi, budući da se jedan od bazena s pripadajućom strojarnicom mogao iskoristiti u svrhu rekonstrukcije bazena “Mornara”. Nažalost, zbog problema oko postojećeg GUP-a, ali isto tako i zbog nepostojanja projektne dokumentacije, bazen nije ostao u Splitu – naglašavaju u PVD-u “Mornar”.
Izgradnja “Mornareva” bazena bez montažne školjke i strojarnice, koji će otići u Zadar, bit će skuplja, kako se može shvatiti iz priopćenja. A u PVD-u “Mornar” očekuju da bi na području gdje imaju koncesiju država financirala skupu rekonstrukciju bazena koji bi vodu dobivao iz vodovodne mreže, a za koji bi trebalo izgraditi armiranobetonsku školjku, tribine, svlačionice, sanitarni čvor, kao i obaviti sanaciju dotrajale konstrukcije sadašnjeg bazena.
– U pogledu buduće investicije u izgradnji/rekonstrukciji bazena očekuje se financiranje projekta prvenstveno od države, koja je u konačnici i jedini mogući vlasnik ovog objekta na navedenom pomorskom dobru (i EU-ovih fondova, ako se pokaže mogućnost za prijavu) – napominje se u priopćenju, koje završava time da je PVD “Mornar” jedan od inicijatora izgradnje zatvorenog bazena u istočnom dijelu grada, budući da je još jedan zatvoreni bazen apsolutno potreban našem gradu ako se u njemu i dalje namjeravaju razvijati vodeni sportovi, a posebice što se tiče istočnog dijela grada, odakle dolazi i dio članova njihovih klubova.
Ideja o rekonstrukciji
Poslali smo upit Maroviću kolika bi bila očekivana dobit za PVD “Mornar” kao koncesionara od rekonstrukcije bazena kojim bi se koristili građani, djeca i turisti. Ovo s “proširenjem turističke ponude” kojem bi doprinio slatkovodni bazen u svojem je odgovoru, između ostalog, napomenula županijska pročelnica za turizam i pomorstvo Matea Dorčić. No, do zaključenja teksta od Marovića nismo dobili odgovor.
Također, nismo dobili od njega odgovor kakva je uloga bivšeg pročelnika za sport Hrvoja Akrapa u ovoj priči. Naime, iz priopćenja udruge ispada da je 2018. obnovljena ideja o rekonstrukciji bazena kad je Akrap bio pročelnik u Službi za sport i sportsku infrastrukturu Grada Splita. Ujedno, Akrap je od 2014. u Upravnom odboru Hrvatskog vaterpolskog saveza, a prije toga bio je član Upravnog odbora i izvršni direktor Vaterpolskoga kluba “Mornar”, koji je igrao na tom bazenu otkad je 1955. izgrađen.
Hrvoje Akrap, koji je u Banovini od 2019. prebačen u Službu za izgradnju, kad se prema “Mornarevu” priopćenju Grad javio na natječaj za sufinanciranje projektne dokumentacije od Županije, potvrdio je da je bio angažiran za “Mornarev” slatkovodni bazen.
– Od tadašnje Službe za društvene djelatnosti zamoljen sam da pomognem u prijavi natječaja kao stručna osoba, budući da sam prethodno vodio projekt energetske obnove bazena Poljud, kao i projekt rekonstrukcije stadiona Poljud.
Odgovor bih dopunio rečenicom da sam za vrijeme svojeg mandata u Službi za sport i sportsku infrastrukturu, uz potporu splitskih klubova vodenih sportova i Splitskog saveza sportova, pokrenuo ideju izgradnje bazena na istoku Splita, odnosno na području Neslanovca – tvrdi Akrap.
Gradski projekt
No, premda se Akrap hvali, kao i PVD “Mornar”, kako je inicirao ideju o bazenu na istoku, je li on kao osoba vezana uz klub imao utjecaja na to da se donese odluka o skupom investiranju u rekonstrukciju dotrajalog “Mornareva bazena”, umjesto da se bazen gradi na istoku Splita, gdje takvih sadržaja kronično nedostaje?
– Kao zaposlenik Grada Splita, nisam mogao utjecati na donošenje takvih odluka o bazenu “Mornara” jer nisam obnašao dužnosti na kojima se donose odluke. Odluku koju sam donio dok sam bio pročelnik, u dogovoru s tadašnjim gradonačelnikom, izgradnja je bazena na istoku grada, i na tom predmetu i danas pomažem Službi za društvene djelatnosti i, koliko znam, od tog se projekta nije odustalo.
Dapače, oživljen je u mandatu novoga gradonačelnika – kaže Akrap, koji odgovornost za slatkovodni bazen usred mora, koji je “popio” puno kritika na društvenim mrežama – prebacuje na Andru Krstulovića Oparu.
– Što se tiče bazena “Mornara”, odluku je donio bivši gradonačelnik u trenutku kad sam ja prebačen u drugu službu (možemo reći da sam smijenjen), tako da na nju nisam baš mogao utjecati.
Iskreno mislim da ova dva projekta nisu međusobno u koliziji i da se ne isključuju jer, koliko znam, Grad bi trebao djelomično sufinancirati samo izradu projektne dokumentacije za bazen “Mornara”, a ne i samu izgradnju, dok je bazen na Neslanovcu gradski projekt koji Grad mora u potpunosti financirati – zaključuje Akrap.