U cilju rasprave o zaštiti obale i morskog okoliša, Udruga Sunce i Splitsko-dalmatinska županija organizirali su u Splitu konferenciju "Očuvanje morskog okoliša i obalnog prostora".
Brojne su prijave građana putem Zelenog telefona, besplatnog alata za prijavu problema u okolišu i prirodi, što jasno ukazueu na potrebu za većom pažnjom. Naime, najveći broj prijava u 2022. odnosio se na bespravnu gradnju ili nasipavanje poglavito na moru i obali, a primijećeno je povećanje broja prijava zbog otpadnih voda koje se ispuštaju u more, kako s brodova tako i s kopna.
Na konferenciji profesorica Kristina Pikelj predstavila je svoje znanje o dugoročnoj obalnoj eroziji u Splitsko-dalmatinskoj županiji te kako traje holocenska obalna erozivna kriza posljednjih 10 000 godina.
Profesor Dalibor Carević istaknuo je izazove zaštite mora i obalnog područja, ukazujući na problem nasipavanja obale koji je nadasve prisutan u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
- Od 1968. godine čak je 19,6 % kopnenog morskog područja Hrvatske nasuto, odnosno uzeto moru. Naše je more takvo kakvo je, naša plaža je takva kakva je i treba ih takve prihvatiti, a ne mijenjati. Turisti dolaze vidjeti takve plaže, ne drukčije. – naglasio je Carević.
Hrvatska obala jedna od najrazvedenijih obala EU koju krase ne samo prekrasni krajobrazi, već i velik broj zaštićenih vrsta i staništa. Kako obalu ne čine samo uređene plaže, već i netaknuta divlja obala, izgrađena urbana područja, ali i tvornički kompleksi, postavlja se pitanje koja institucija upravlja obalom i osigurava zaštitu i očuvanje?
Matea Dorčić iz Upravnog odjela za turizam i pomorstvo Splitsko-dalmatinske županije naglašava da Županija upravlja samo jednim dijelom obale, dok je ostatak pod jurisdikcijom Republike Hrvatske i u nadležnosti jedinica lokalne samouprave.
– Posebno me raduje što novim Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama na mrežnim stranicama Županije moraju biti objavljeni svi prijedlozi akata. Svi koji žele komentirati prostorne planove moraju osvijestiti nužnost pravovremenog komentiranja. – rekla je Dorčić.
Bojan Ivošević, zamjenik gradonačelnika Grada Splita, pojašnjava kako je Grad donedavno imao ograničenu ulogu u upravljanju pomorskim dobrom. Situacija se donekle poboljšala stupanjem na snagu novog Zakona o pomorskom dobru, no održavanje tih područja i dalje predstavlja izazov. Isto tako, ističe da je odnos s Lučkom kapetanijom složen, ali vjeruje da će uslijediti pozitivne promjene.
Marija Vuković, pročelnica Upravnog odjela za zaštitu okoliša, komunalne poslove, infrastrukturu i investicije SDŽ-a istakla je kako su upravo procjene utjecaja zahvata na okoliš, uključujući i strateške procjene prostornih planova, koristan alat za utvrđenje mjera zaštite nekog područja. Međutim, relevantna tijela nedovoljno se uključuju u postupke i nedostaje kontrola mjera jednom kada je zahvat izgrađen.
O najvećim izazovima s kojima se suočava morska obala u kontekstu prostornog planiranja, posebice s naglaskom na obalno područje, govorio je Petar Matković, ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Splitsko-dalmatinske županije. On ističe važnost planiranja na županijskoj razini, ali naglašava da takvi planovi za upravljanje morskim područjem ne postoje. Umjesto toga, razni planovi postavljaju kriterije za područje mora, no često se ne poštuje hijerarhija odnosa među planovima.
Domagoj Lažeta, ravnatelj Javne ustanove "More i Krš" ističe da su njihove ovlasti ograničene. Naime, čuvari prirode mogu poduzeti akciju samo ako su zatekli osobu u počinjenju nedopuštene radnje – čime su, nažalost, izuzeti od provođenja istražnih radnji.
Lažeta je također izrazio zabrinutost zbog nedostatka suradnje s lučkom kapetanijom i inspektoratom. Ovo pitanje suradnje i koordinacije među različitim institucijama ostaje izazov u očuvanju zaštićenih područja.
Najveće prijetnje zaštićenim područjima u Splitsko-dalmatinskoj Županiji, uključujući vrste i staništa, betonizacija su i nasipavanje na kopnu, kao i problem otpadnih voda s kopna i čarter-flote na moru. Dodatno, nekontrolirani turizam i porast temperature mora zbog klimatskih promjena predstavljaju ozbiljne prijetnje obalnom ekosustavu.
S druge strane, Joze Tomaš, predsjednik Županijske gospodarske komore, pozitivno je ocijenio utjecaj turizma na Jadransku obalu. Turizam onečišćuje, ali i privređuje, zato je potrebno usmjeriti turizam prema održivosti i pomno nadzirati provedbu propisa na terenu.
Može li novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama riješiti sva pitanja?
Novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama puno bolje razgraničuje ovlasti te regulira pojedine pritiske na morski okoliš, kao što su nasipavanje i dohrane, te strože regulira gradnju na obali, no ne može riješiti sva pitanja i vrlo vjerojatno će i u budućnosti dolaziti do kolizije propisa.
Pročelnica Dorčić naglašava da se na području Splitsko-dalmatinske županije proteže oko 100 kilometara plaža, a broj koncesija od 42 smatra simboličnim.
– Nakon Zlatnog rata 2017. godine, dodjela koncesija u SDŽ-u doživjela je značajne promjene. Imamo Pravilnik koji je stroži od Zakona i trenutno ga usklađujemo s novim zakonom. Važno je naglasiti da ne raspisujemo natječaj ako nemamo potporu lokalne zajednice. – rekla je Dorčić.
Zamjenik gradonačelnika Bojan Ivošević objasnio je da novi zakon predviđa nužnost pomorskih redara, zbog čega se otvaraju dva nova radna mjesta. Unatoč tome, ističe nedostatak brzine u rješavanju problema.
– Redarstvo ima svoja ograničenja. U mnogim situacijama nemamo ovlasti postupanja. Ja sam osobno prijavljivao neke stvari i još uvijek nema pomaka. Potrebno je i dalje educirati, ne samo građane, već i tijela javne vlasti uključena u upravljanje i nadzor na obali i moru o tome kako rješavati ovakve izazove – kaže Ivošević.
Međutim, u jednom su se panelisti i sudionici složili - jedino sinergijom rada svih nadležnih tijela, kao i tih tijela i građana, možemo poboljšati zaštitu i očuvanje obale.
– Važno je koristiti odredbe novog Zakona u svrhu zaštite morskog okoliša te uvažiti i koristiti sve alate koje nam pružaju Zakon o zaštiti okoliša i Zakon o zaštiti prirode. - zaključno naglašava Hajdi Biuk, pravnica udruge Sunce.
