Dnevnu i noćnu navigaciju između 1244 jadranska otoka, otočića i hridi, osigurava pomorska signalizacija. Najvažniji su pri tom svjetionici, njih 48, građenih početkom 19. stoljeća. Uz svjetionike na pustim mjestima usred pučine građene su i kućice u kojima su lanternisti godinama živjeli sa svojim obiteljima. Danas je drugačije... kako, provjerila je ekipa HTV-a na Tajeru, svjetioniku na kornatskom otočiću Vela Sestrica.
Svjetionici su građeni na najistaknutijim otocima ili najudaljenijim točkama u našem moru. To znači da do njih nije lako stići. Ekipa HTV-a ukrcala se u Maloj Proversi, do koje se vozila petnaestak kilometara makadamskom cestom iz Sali. Odavde je nastavila kao i svjetioničar.
- Pet svjetioničara nas ima koji smo aktivni u službi na zadarskom području, znači tri svjetionika su čuvana, s posadom, a ovi drugi su bez, rekao je svjetioničar Joso Frančeskini.
Na frekventnim prolazima kakav je ovaj na sjeverozapadu Kornata brojne su oznake, a održavaju ih svjetioničari.
- Mi dođemo s ovim brodom, donesemo skale koje imaju kuke. Najprije pripremu napraviš, ostružeš ruzinu, ako triba se malo to počisti i onda temeljna boja i onda se ide sa bojom svjetla koja već pripada, ili crvena ili zelena ili bijela. Kad si sam sto puta gori-doli ideš, a moraš to napraviti, objašnjava.
Cilj je otočić Sestrica Vela, na sjeverozapadnoj strani Nacionalnog parka Kornati. Svjetionik Tajer, jedino svjetlo s Kornata prema otvorenom moru, izgrađen je na platou 47 metara nad morem, 1876. godine.
Kameno pristanište sagrađeno je tako da odolijeva nasrtajima valova, a budući da ni more ni obala nisu gostoljubivi, valjalo je osmisliti način da se plovilo skloni na sigurno. Za vjetrovitijih dana ova leteća pozicija nije dovoljno sigurna, pa se kaić premješta na sigurnu udaljenost, u spremište.
Moćno zdanje može biti čarobna destinacija za odmor, no za svjetioničare posla ne nedostaje. Na otoku je i klimatološka meteorološka postaja, pa se tri puta dnevno očitavaju i bilježe smjer i jačina vjetra, vidljivost, temperatura i tlak zraka.
- Ujutro rano kad sunce izađe, onda se mi dižemo, izmjerimo temperature. Ako je bilo kiše onda izmjerimo i kišomjer, upišemo u dnevnik, onda se javimo Splitu, pa javimo Zadru te podatke, a onda idu dnevne aktivnosti. Održavanje zgrade, piturivanje prozora, vrata, a onda kad dođe proljeće sređuje se okoliš, staze se malo urede. Onda recimo koji puta se bace mreže. Uvik se ulovi da možeš preživiti, a kad su loša vremena onda se rade mriže ponekad, nove ili se stare popravljaju. I tako, uvik ima posla. Posal ka i svaki drugi, ali ovo je specifično, jer mi smo tu sami, kaže ovaj svjetioničar.
- Sam si u smjeni 15 dana i to ti je dom i moraš raditi kao da radiš za sebe, jer ako ne napraviš, neće ti nitko napraviti. Ako si bez posla onda ti dođu svakave misli u glavu, onda ne bi moga izdržati ode, uvik moraš nešto raditi da ti prođe dan, objašnjava.
- Tu smo sami, i živimo tu cijelu godinu, tako da radimo kao za sebe. Zadnjih godina smo dobili i goste, imamo apartmane za iznajmljivanje. Sad je proljeće, sada su pripreme, čišćenje, brušenje, pituravanje, sve mi spremimo za sezonu, kaže Frančeskini.
Joso se snalazi u ulozi električara i mehaničara, zidara, stolara, ribara, kuhara, pekara...
Kameni Tajer jedini je svjetionik na Jadranu koji ima željeznu kulu. Stigla je iz Francuske i sastavljana mjesecima prije nego što je puštena u rad. Zatvoreni most koji je spaja s glavnom zgradom sagrađen je naknadno.
- Kad je došla glavna inspekcija iz Beča, kad su došli na pregled svjetionika, primopredaja, a pošto je svjetioničar prvi bio jedan iz Sali, Armanini, koji je bio odlikovan u dvi bitke pomorske kod Visa i u Sjevernom moru, taj glavni inspektor koji je doša je reka da ratni vojni veteran neće ići po neverama i po kiši u svjetionik i da se mora napraviti tunel, priča Frančeskini.
- U noći dva puta se dižemo i gledamo svjetlo je li u redu i ova svjetla u vidokrugu, to moramo kontrolirati da bi ujutro mogli izvjestiti, dodaje.
Radio postaja danonoćno je uključena, a podaci se prosljeđuju centrali u Plovputu.
- U slučaju havarije ili nekih težih situacija u nevremenima i tako oni koordiniraju sa Središnjicom za traganje i spašavanje, kaže.
Proversa je vrlo prometan prolaz, jer je glavni plovni put između otvorenog mora i Zadarskog kanala. Biti svjetioničar na Tajeru odgovoran je posao, ali Joso ga voli. Nakon dana provedonog s njime, nije nam to teško povjerovati, piše HRT.