More2 - Featured Category
More2 - Nautika Category
morski vuk
I Neretva ima svog svjetioničara! Stanko već 20 godina brine o pomorskoj sigurnosti od Neuma do Malog Stona
Sa svih strana
Stanko Nikolić, zaposlenik splitskog Plovputa i zapovjednik motornog broda Sikavica, zajedno s Antom Prgometom iz Ploča “pokriva” područje neretvanskog, malostonskog i neumskog zaljeva i 20-ak kilometara rijeke Neretve, od ušća do Metkovića, te po potrebi i šire.
Nakon otvaranja Pelješkog mosta, brinu se o oko 90 obalno-pomorskih svjetionika, održavaju ih, skidaju ruzinu, bruse, bojaju i obavljaju sve potrebne aktivnosti kako bi što bolje služili svrsi.
Stanko je “stari” morski vuk, 1. srpnja ove godine obilježava hvale vrijedan jubilej, 20 godina rada na održavanju ovih objekata pomorske sigurnosti. “Osim redovitih aktivnosti, po potrebi izlazimo na intervencije, uklanjamo stabla i sve drugo što ugrožava sigurnost plovidbe, sudjelujemo u akcijama traganja i spašavanja, surađujemo s Lučkom kapetanijom Ploče.
Širok je spektar aktivnosti jer se ...
atrakcija
Udruga lađara oživljavala habsburšku flotu: Istranka će opet zaploviti Neretvom
Sa svih strana
Carska jahta Austrougarske monarhije Istranka pokretna kulturna baština Republike Hrvatske, brod na kojem se doslovno pisala povijest je u vlasništvu Udruge lađara Neretve
Istranka" je, kao privatna jahta carske obitelji Habsburg, za nadvojvodu Karla Stjepana Habsburga izgrađena 1896. godine u brodogradilištu San Rocco u Trstu, pod imenom "Ossero" (talijanski naziv za Osor na Cresu, op.a.). Elegantnog je metalnog trupa, dužine 43,77 metara, širine 5,85 i visine 3,22 metra, a pogonili su je parni stroj i dva bermudska jedra na pramčanom i krmenom jarbolu. Postizala je najveću brzinu od 11 čvorova, maksimalan doplov bio joj je 100 nautičkih milja, te je imala do 12 članova posade. Austrijska mornarica ju je preuzela 1899. godine. Pod imenom "Dalmat" je u srpnju 1914. godine prevozila posmrtne kovčege ubijenoga prijestolonasljedničkog para, nadvojvode Franje Ferdinanda i ...
upaljen alarm
Jegulja izumire, a struka upozorava: ‘Zaboravite na brudet, gotovo ju je nemoguće spasiti‘
Ribolov
Uzalud Europska komisija pokušava spasiti jegulju. Jegulje nema pa nema, kako u neretvanskoj dolini, tako i ostalim dijelovima Europe koje je ne tako davno naseljavala ova riblja vrsta.
Iskorijenila se zbog isušivanja močvara, intenzivne poljoprivrede, pesticida, najmanje zbog nekontroliranog izlova, koji je pridonio smanjenju populacije, ali ipak ne u tolikoj mjeri da jegulja iščezne iz delte Neretve. Kako jedno zlo nikada ne dolazi samo, posljednjih godina na ušću Neretve pojavio se i plavi rak, koji tamani ono što je od populacije jegulje ostalo.
Slaba utjeha neretvanskim jeguljarima i poklonicima ove čuvene delicije je činjenica da je u zaštitu jegulje stalo i Vijeće ministara poljoprivrede i ribarstva EU-a, koje je donijelo preporuke za očuvanje te riblje vrste, koja je postala zaštitni znak doline Neretve. Kako bi se zaštitila jegulja, postignut je dogovor o ...
25. studeni 2024 11:04