Kostorog (Balistes capriscus) riba je iz porodice Balistidae. Tijelo mu je kratko i široko, spljošteno na bokovima. Na koži mu se nalaze žlijezde koje proizvode sluz.
Ova riba je do prije nekoliko godina možda i bila nepoznata široj javnosti, no s obzirom da se u međuvremenu proširila cijelim Jadranom, danas ima više ljudi koji je poznaju od onih kojima je nepoznata.
Naraste do 60 cm dužine i 6,2 kg težine, a spolnu zrelost dosiže s 16,5 cm. Poznat je u cijelom Atlantiku, uključujući Sredozemlje. Priobalna je vrsta koja živi do 100 m dubine, ali najčešći je do 50-ak metara. Često se nalazi u zaljevima, lagunama, lukama i oko podvodnih grebena.
Obitava u cijelom stupcu mora, pa se mlađi primjerci vide i oko raznih plutajućih naplavina. Kreće se pojedinačno ili u jatima, a hrani se pridnenim mekušcima i rakovima. Snažnim ustima drobi ježeve, školjke ili ljuske jastoga.
Ovog kostoroga u Tajlandu je snimio Srđan Vrančić.
Inače, u Jadran je prije nekoliko godina ušao i novi tzv. afrički kostorog (Stephanolepis diaspros). Razlikuje se od običnog kostoroga po tome što mu prva leđna peraja ima jednu snažnu bodlju, dok obični ima tri.
- Kako je ova vrsta izuzetno rijetka za Jadran, preporučujem svima koji ulove kostoroga u budućnosti da provjere broj bodlji, jer je moguće da su upravo ulovili afrikanca, a ne domaćeg - kaže dr. Alen Soldo sa Sveučilišta u Splitu.
Indikator zatopljenja
Kostorog se koristi i kao indikator zatopljenja mora. Njegova se brojnost posljednjih godina značajno povećala, što znači da su sada svi dijelovi Jadrana, uključujući i njegov sjeverni dio, temperaturno podobni za život ove vrste koja se prvenstveno hrani koraljima, a konzumirati se može samo uz preporuku da meso, koje je ukusno, treba biti dobro i ravnomjerno pečeno, s obzirom na to da se ponekad može javiti ciguatera trovanje. Radi se o trovanju koje nastaje nakon konzumacije toksina koji se mogu naći u jestivim ribama s područja koraljnih grebena tropskih mora.