Gambuža, timunjer, štiva, argola, bujol, gindac, pištun, rota, bova, kapo, lanterna... Kojim pomorskim jezikom govore naši ljudi od mora? Čije su to riječi koje upotrebljavaju hrvatski pomorci, ribari i jahtaši – hrvatske ili mletačke? Postoji li uopće hrvatsko pomorsko nazivlje i koje je to nazivlje? Zašto kadeti iz pomorskih škola uče jednu terminologiju, a na brodu vrlo brzo prihvate noštromizme, jezik koji govori posada na čelu s noštromom? Sva ta pitanja nisu od jučer, a, vidjet ćemo, nisu ni samo za stručne filološke časopise.
Prelistavajući stare brojeve Čakavske riči, specijalističke publikacije koju je izdavao Splitski književni krug, naišao sam svojevremeno na prilog splitskog lingvista Miroslava Rožmana o Glossaire nautique, kultnom djelu jednog od...