Kako će se tranzicija pomorske industrije odraziti na pomorce, tema je o kojoj progovaraju u zadnje vrijeme mnogi pomorski stručnjaci. Jedan od njih je i doc. dr. sc. Luka Vukić, profesor na splitskom Pomorskom fakultetu, koji je nedavno primio Nagradu za znanost Sveučilišta u Splitu, a s kojim smo tada razgovarali za Otvoreno more. Kolege s portala pomorac.hr također su ga zamolile za razmišnjanja o aktualnostima iz plavog svijeta.
- Smatram da specifičnost pomoračkog zvanja nije prepoznata od strane nadležnih institucija, ali i činjenica da su Sveučilišta, njihove sastavnice (fakulteti), osim institucija visokog obrazovanja također i znanstvene institucije, što se često marginalizira u praktičnoj primjeni. Neminovno je istaknuti da su u posljednjem desetljeću vidljive značajne promjene u obrazovnom sustavu, posebice u pogledu realiziranih investicija u opremanje laboratorija i praktičnih predavaonica, čime se ojačala konkurentnost te zadržao korak s recentnim trendovima.
Naši pomorci su izuzetno cijenjeni u svjetskim okvirima, međutim zaista su opterećeni s brojnim administrativnim zahtjevima koji utječu na kvalitetu prijeko potrebnog slobodnog vremena nakon ukrcaja, imajući na umu da je brod sustav koji nema radno vrijeme i ne poznaje neradne dane. Koliko god se ističe unaprjeđenje praktične nastave, nužno je i ulaganje u potrebna znanja, vještine, kompetencije i pripadajuću opremu u skladu s novim trendovima na tržištu.
Promjene u obrazovanju pomoraca će zavisiti prvenstveno o viziji nadležnih institucija o dugoročnom razvoju pomorstva u Hrvatskoj te budućih trendova cjelokupne industrije koje će neminovno promijeniti paradigmu pomoračnog zvanja, ali i potrebnih kompetencija.
Također, ono što bih istaknuo je činjenica da se osim budućih pomoraca na institucijama visokog obrazovanja obrazuju i budući stručnjaci u povezanim djelatnostima na kopnu, bez čijeg bi djelovanja logistički lanac bio neefikasan, uključujući i brodarstvo. Radi se o budućim menadžerima pomorskih poduzeća, pomorskim agentima i otpremnicima, logističarima, stručnjacima u pomorskim osiguranjima, ali i budućih stručnjaka u ostalim područjima kao što je nautički turizam, kopneni promet te ostale djelatnosti unutar cjelokupnog lanca vrijednosti.
Uzimajući u obzir jačanje konkurentnosti hrvatskog prometnog pravca te uloge i važnosti morskih luka, potrebno je daljnje ulaganje u razvoj specifičnih kadrova, odnosno njihovih kvalifikacija, koji će biti spremni odgovoriti budućim zahtjevima tržišta. Navedeno podrazumijeva donošenje strateškog okvira dugoročnog razvoja obrazovnog sustava, kazao je prof. Vukić za pomorac.hr.
Na upit kako će izgledati budućnost pomorske industrije i pomorstva, najavljuje digitalnu i energetsku tranziciju.
- Shodno navedenom, recentni trendovi u pomorskoj industriji odnose se prvenstveno na implementaciju digitalizacije i održivosti te će se dugoročni razvoj bazirati na spoznajama i napredcima u navedenim područjima.
Integracija digitalne tehnologije označava korištenje blockchain tehnologije, prediktivne analize brodskih podataka radi povećanja efikasnosti, robotike i umjetne inteligencije koje neminovno vode prema uspostavljanju autonomne plovidbe. Navedeno će značajno promijeniti konstelacije i ulogu, ali i specifične zahtjeve prema edukaciji budućih pomoraca, kao i profil kvalifikacija sukladno razini autonomije koju propisuje Međunarodna pomorska organizacija.
Osim praktične primjene, upotreba zelenih tehnologija i općenito održivosti, uključuje i promjenu u bihevioralnoj komponenti svih uključenih dionika, kako zakonodavaca tako i samih pružatelja i korisnika usluga. Autonomna plovidba (i plovila), zelene tehnologije i goriva dobivena iz obnovljivih izvora energije s nultom stopom CO2 su prediktori dugoročnog razvoja industrije.
Cijeli razgovor pročitaje ovdje.