Preveliki broj plovila tijekom ljetnih mjeseci i turističke sezone predstavlja ogroman pritisak na rad lučkih inspektora kojih je, valja priznati, nedovoljno i za razdoblje izvansezone. Stotine tisuća gostiju i tisuće plovila više nemoguće je valjano kontrolirati, posebno u uvjetima koje koriste oni ”snalažljiviji” i pojedinci skloni ekscesima. Takva je vrsta snalažljivosti posebno uočljiva u slikovitim otočnim i uvalama koje se nalaze na teže pristupačnim dijelovima kopna. A upravo tamo vlasnici barki i luksuznih jahti bahato krše zakonske propise i remete sigurnost plovidbe.
Primjer za takvo ugrožavanje sigurnosti plovidbe svakako je nedozvoljeni, ali duž cijelog Jadrana već uobičajeni i vrlo rašireni način vezivanja plovila u valama. Naime, želeći svoja skupa i luksuzna plovila što bolje osigurati, vlasnici jahti u slikovitim valama po nepisanom pravilu, s pramca spuštaju sidra u more a potom, kako bi se dodatno osigurali, čine dodatnu ”sigurecu” te plovila osiguravaju i sa strane krme. No, ne čine to spuštanjem drugog sidra u more, nego s krmenog dijela plovila potežu konop do obale i vežu ga za prigodnu stijenu. Nerijetko, konop se veže za deblo obali najbližeg stabla, ali to predstavlja dodatnu opasnost po sigurnost broda, kao i prirodni okoliš. Jer, iznenadni udar vjetra, što je gotovo uobičajena pojava na Jadranu, može otrgnuti konop ili u ekstremnim situacijama iščupati stablo iz zemlje tako da može nastati i ogromna, čak nesaglediva materijalna šteta.
Nautičari s kojima smo razgovarali ukazali su nam kako se vlasnici luksuznih jahti duž kopna posebno drsko i bahato ponašaju u Zatonskoj i vali Janska, dok su na Elafitskim otocima to pučinska vala otoka Dakse, vala Gornjeg Čela na Koločepu, vala Šunj na Lopudu te sve vale otoka Jakljana. Dokaz tome su i ovonedjeljni snimci s otoka Jakljana koje su nam dostavili, iz kojih je razvidno kako su se ta plovila nepropisno vezala te tako ugrozila sigurnost plovidbe mikroakvatorijem Jakljana.
Pokušavajući doznati što točno kažu propisuje zakon, stručnjaci za pomorsko pravo su nam rekli kako je prema Uvjetima sigurnosti pomorske plovidbe (o čemu, kako rekoše, u Pravilniku o sigurnosti pomorske plovidbe u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske govori dio o Sigurnosti plovidbe) precizno piše (članak 48) kako se brodovi i hidroavioni ne smiju obali približavati na udaljenost manju od 300 metara; jahte na manje od 150 metara udaljenosti, a motorne brodice i jedrilice na udaljenost manju od 50 metara. Također, osoba koja upravlja plovnim objektom mora pri odabiru mjesta za sidrenje voditi računa da se sidrenjem ne smije ometati plovidba drugih plovnih objekata.
Sidre se gdje stignu, noću pogase svjetla, a konopima kojima su vezani za kraj čupaju čak i stabla!
Također, istaknuli su kako Pravilnik o uvjetima i načinu održavanja reda u lukama i na ostalim dijelovima unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske u odjeljku o redu u unutarnjim morskim vodama (čl. 52.) naglašava da se plovilo smije privezati isključivo u luci ili dijelovima luke opremljenim napravama za privezivanje, a iznimno samo na način kojim se ne ugrožavaju sigurnost plovidbe, ljudski životi, imovina, obala i morski okoliš. Uz to, naglasili su nam spomenuti pravni stručnjaci, i sidrenje je dozvoljeno isključivo na način da nikako ne ugrožava sigurnost plovidbe te ljudske živote, imovinu, obalu i morski okoliš. Tu je i izuzetno bitan detalj kako je isti Pravilnik kupačima s tih plovila dozvoljava kupanje ako to ne ugrožava sigurnost plovidbe i sigurnost kupača i, rekoše nam, samo u neposrednoj blizini plovnog objekta kojim su stigli u valu. No, i tad samo ako je to plovilo sigurno usidreno a propela se, odnosno brodski vijak, nalazi izvan pogona.
Srećom, u našem akvatoriju južnog Jadrana još nisu zabilježeni incidenti kao nedavno na sjevernom Jadranu, gdje je ogorčena žena sjekirom sjekla uže kojim je jahta bila vezane uz obalu. Tumačenjem zakonskih propisa možemo zaključiti kako je jahta kojoj je sjekla uže bila nepravilno vezana, jednako kao što su nepropisno vezane i jahte na Jakljanu, a što se vidi iz fotografija koje objavljujemo. Također, može se reći kako je (jedina ?) greška spomenute gospođe to što nije odmahnula rukom i prepustila da ”institucije rade svoj posao” nego je uzela provedbu zakona u svoje ruke. Slikovito rečeno, kriva je jer je gledala previše holywoodskih filmova te primijenila neke od postulata anglosaksonskog pravnog sustava koji u posebnim prilikama dozvoljava građanima da reagiraju ako je na mjestu događaja izočan pripadnik institucija vlasti.