stdClass Object
(
[id] => 615138
[title] => Terapija za svačiju dušu, i izmučenu i zdravu: liječnici na Rabu pomažu u rušenju predrasuda kad su u pitanju 'duševne bolesti', sve uz pomoć aktivnosti omiljene mnogim otočanima
[alias] => terapija-za-svaciju-dusu-i-izmucenu-i-zdravu-lijecnici-na-rabu-pomazu-u-rusenju-predrasuda-kad-su-u-pitanju-39-dusevne-bolesti-39-sve-uz-pomoc-aktivnosti-omiljene-mnogim-otocanima
[catid] => 264
[published] => 1
[introtext] =>
[fulltext] =>
Mir ranog jutra na kvarnerskom otoku. Zujanje pčela. Reski miris lavande. Odjednom, ljudski glasovi: žamor i smijeh paraju jutarnju tišinu otočnog polja. Stotine leptira uznemireno se dižu u zrak. Glasovi se primiču, sad se već čuje i šušanj ljudskih koraka, a domalo će odjeknuti i pjesma, praćena zvucima gitare. Leptiri se vraćaju, vide da im nitko neće nauditi. Leptiri slute: tko pjeva, zlo ne misli.
Tako je nekidan izgledala tradicionalna berba lavande na polju u sklopu kompleksa Psihijatrijske bolnice Rab, smještene u selu Kampor, nekih pet kilometara od samoga grada Raba. Nakon što je lavanda ubrana i buketići pripremljeni za sušenje, uslijedila je okrepa na polju, druženje berača uz mali domjenak. Terapija za svačiju dušu, i onu izmučenu i onu zdravu. Festival dobrog raspoloženja i veselih vibracija koji, osim poljoprivredne, ima i drugu, čak i značajniju svrhu – slanje snažne poruke protiv stigmatizacije psihijatrijskih bolesnika.
Jer u berbi lavande na Rabu ne sudjeluju samo pacijenti Psihijatrijske bolnice, nego i mnogi drugi – bolnički zaposlenici, poslovni partneri, prijatelji, donatori, volonteri, domaći žitelji, kao i gosti otoka Raba, uključujući i slučajne prolaznike i namjernike.
– Može sudjelovati tko god želi – kaže nam prof. dr. sc. Vesna Šendula Jengić, dugogodišnja ravnateljica te bolnice čiji terapijski programi impresioniraju i domaće i strane stručnjake.
– Svake godine najavimo berbu preko naših internetskih stranica i plakata na oglasnim pločama u gradu Rabu. Tako nas u povodu berbe posjete turisti iz raznih krajeva svijeta, prije nekoliko godina čak iz Australije. Dođe i lokalno stanovništvo, predstavnici županijskih i lokalnih vlasti, članovi različitih udruga. U akciju se redovito uključuju i članovi Udruge likovnih i književnih stvaralaca ULIKS iz Raba, koji ovdje organiziraju likovnu koloniju i svoja umjetnička djela daruju bolnici, pa su tako oplemenili mnoge bolničke prostorije, na čemu smo im iznimno zahvalni – govori nam Šendula Jengić.
Priča je, objašnjava nam Jelena Hodak, profesorica engleskog jezika i doktorandica neuroznanosti, koja u bolnici vodi biblioteku, krenula prije dvanaest godina. Te 2007. rodila se ideja da se dio zapuštenog i neobrađenog polja, koje se prostire južno od kompleksa bolničkih zgrada, kultivira i zasadi aromatičnim biljem. Nakon što su u suradnji s Agronomskim fakultetom u Zagrebu napravljene predradnje ispitivanja, pripreme i oplemenjivanja tla, već u rano proljeće iste godine akcijom zaposlenika i volontera zasađene su sadnice. Ukupno je te godine na površini od 15.400 četvornih metara posađeno 7000 sadnica hibridne lavande (Lavandula hybrida), lavandina ili kultivara budrovke.
– Broj primljenih sadnica bio je neočekivano visok – kaže nam Hodak, dodajući kako su se prekrasni mirisi i boje ubrzo proširili kamporskim poljem i donijeli užitak zaposlenicima i osobama na liječenju, ali i stanovništvu otoka, jer je izmijenjena ekoflora otoka koja je, kako veli naša sugovornica, postala pravi prirodni resurs wellnessa i užitka. Lavanda je posađena u lijepim proredima, što olakšava održavanje i njegu, te je potpuno ekološki uzgajana.
Otada do danas berba lavande u bolnici na Rabu svake se godine organizira kao volonterska antistigma akcija "Umjetnost dobrobiti", što je jedan od programa destigmatizacije psihijatrijskih bolesti koje ova bolnica – koju od 2001. uspješno vodi ravnateljica dr. Šendula Jengić – već godinama promiče.
– Ovdje se ne radi samo o berbi lavande, nego o susretu, druženju, približavanju i upoznavanju osoba koje se nalaze na potpuno različitim putevima života i u različitim trenutnim okolnostima. Poruka "partnerstvom protiv stigme" znači da je svačija prisutnost i svako nastojanje jednako vrijedno – tumači nam Jelena Hodak.
Eteričnim uljem protiv anksioznosti
Od voditeljice bolničke knjižnice doznajemo kako je ova aromatična kultura s godinama postala brend bolnice. Lavanda se bere dva puta godišnje, u rano ljeto i početkom jeseni, te je postala jedna od okosnica druženja, antistigma kampanje, kao i cjelogodišnje upotrebe u raznim aspektima rehabilitacije bolničkih pacijenata. Pozitivno iskustvo s lavandom bilo je poticaj za male nasade ostalog mediteranskog i aromatičnog bilja u bolničkom aromaterapijskom vrtu, gdje danas rastu smilje, kadulja, matičnjak, ružmarin, bosiljak, kamilica, majčina dušica i drugo aromatično bilje.
Radovi na njezi, uzgoju, berbi i destilaciji lavande uklopljeni su u određene oblike terapijskog liječenja za pojedine grupe pacijenata. Tako se ubrana lavanda koristi u kreativnoj terapiji s bolesnicima, a od nje se u bolnici prave i različiti ukrasni i korisni proizvodi, dok se jedan dio prerađuje u eterično ulje koje se dijelom pakira u bočice, a dijelom se koristi za proizvodnju krema. Planira se i proizvodnja sapuna, mirisnih soli za inhalaciju i za kupke, šumećih kugla za kupke itd.
U bolnici na Rabu maksimalno se koriste ljekovita svojstva ove biljke, a posebno eterična ulja lavande i lavandina. Kemijski sastojci ovih ulja aktiviraju limbički sustav, djelujući pozitivno na raspoloženje, pamćenje, učenje i emocije. Pokazalo se da lavandinovo ulje umanjuje predoperativnu anksioznost, poboljšavajući operativne rezultate i zadovoljstvo pacijenta. Zbog niske razine toksičnosti, ovo je jedno od najsigurnijih ulja koje nema kontraindikacija, te se može primjenjivati direktnom aplikacijom na kožu.
– Ovakva druženja ruše predrasude i stigme koje, nažalost, prate pojam "duševne bolesti" i "duševnih bolesnika" i jedna su od glavnih zapreka njihovu pravovremenom i učinkovitom liječenju. Želimo partnerstvo za bolje zdravlje, toleranciju različitosti i uvažavanje potreba psihijatrijskih bolesnika, a upravo stigma predstavlja veliku barijeru u približavanju onima koji su u potrebi – zaključuje Jelena Hodak.
Mir ranog jutra na kvarnerskom otoku. Zujanje pčela. Reski miris lavande. Odjednom, ljudski glasovi: žamor i smijeh paraju jutarnju tišinu otočnog polja. Stotine leptira uznemireno se dižu u zrak. Glasovi se primiču, sad se već čuje i šušanj ljudskih koraka, a domalo će odjeknuti i pjesma, praćena zvucima gitare. Leptiri se vraćaju, vide da im nitko neće nauditi. Leptiri slute: tko pjeva, zlo ne misli.
Tako je nekidan izgledala tradicionalna berba lavande na polju u sklopu kompleksa Psihijatrijske bolnice Rab, smještene u selu Kampor, nekih pet kilometara od samoga grada Raba. Nakon što je lavanda ubrana i buketići pripremljeni za sušenje, uslijedila je okrepa na polju, druženje berača uz mali domjenak. Terapija za svačiju dušu, i onu izmučenu i onu zdravu. Festival dobrog raspoloženja i veselih vibracija koji, osim poljoprivredne, ima i drugu, čak i značajniju svrhu – slanje snažne poruke protiv stigmatizacije psihijatrijskih bolesnika.
Jer u berbi lavande na Rabu ne sudjeluju samo pacijenti Psihijatrijske bolnice, nego i mnogi drugi – bolnički zaposlenici, poslovni partneri, prijatelji, donatori, volonteri, domaći žitelji, kao i gosti otoka Raba, uključujući i slučajne prolaznike i namjernike.
– Može sudjelovati tko god želi – kaže nam prof. dr. sc. Vesna Šendula Jengić, dugogodišnja ravnateljica te bolnice čiji terapijski programi impresioniraju i domaće i strane stručnjake.
– Svake godine najavimo berbu preko naših internetskih stranica i plakata na oglasnim pločama u gradu Rabu. Tako nas u povodu berbe posjete turisti iz raznih krajeva svijeta, prije nekoliko godina čak iz Australije. Dođe i lokalno stanovništvo, predstavnici županijskih i lokalnih vlasti, članovi različitih udruga. U akciju se redovito uključuju i članovi Udruge likovnih i književnih stvaralaca ULIKS iz Raba, koji ovdje organiziraju likovnu koloniju i svoja umjetnička djela daruju bolnici, pa su tako oplemenili mnoge bolničke prostorije, na čemu smo im iznimno zahvalni – govori nam Šendula Jengić.
Priča je, objašnjava nam Jelena Hodak, profesorica engleskog jezika i doktorandica neuroznanosti, koja u bolnici vodi biblioteku, krenula prije dvanaest godina. Te 2007. rodila se ideja da se dio zapuštenog i neobrađenog polja, koje se prostire južno od kompleksa bolničkih zgrada, kultivira i zasadi aromatičnim biljem. Nakon što su u suradnji s Agronomskim fakultetom u Zagrebu napravljene predradnje ispitivanja, pripreme i oplemenjivanja tla, već u rano proljeće iste godine akcijom zaposlenika i volontera zasađene su sadnice. Ukupno je te godine na površini od 15.400 četvornih metara posađeno 7000 sadnica hibridne lavande (Lavandula hybrida), lavandina ili kultivara budrovke.
– Broj primljenih sadnica bio je neočekivano visok – kaže nam Hodak, dodajući kako su se prekrasni mirisi i boje ubrzo proširili kamporskim poljem i donijeli užitak zaposlenicima i osobama na liječenju, ali i stanovništvu otoka, jer je izmijenjena ekoflora otoka koja je, kako veli naša sugovornica, postala pravi prirodni resurs wellnessa i užitka. Lavanda je posađena u lijepim proredima, što olakšava održavanje i njegu, te je potpuno ekološki uzgajana.
Otada do danas berba lavande u bolnici na Rabu svake se godine organizira kao volonterska antistigma akcija "Umjetnost dobrobiti", što je jedan od programa destigmatizacije psihijatrijskih bolesti koje ova bolnica – koju od 2001. uspješno vodi ravnateljica dr. Šendula Jengić – već godinama promiče.
– Ovdje se ne radi samo o berbi lavande, nego o susretu, druženju, približavanju i upoznavanju osoba koje se nalaze na potpuno različitim putevima života i u različitim trenutnim okolnostima. Poruka "partnerstvom protiv stigme" znači da je svačija prisutnost i svako nastojanje jednako vrijedno – tumači nam Jelena Hodak.
Eteričnim uljem protiv anksioznosti
Od voditeljice bolničke knjižnice doznajemo kako je ova aromatična kultura s godinama postala brend bolnice. Lavanda se bere dva puta godišnje, u rano ljeto i početkom jeseni, te je postala jedna od okosnica druženja, antistigma kampanje, kao i cjelogodišnje upotrebe u raznim aspektima rehabilitacije bolničkih pacijenata. Pozitivno iskustvo s lavandom bilo je poticaj za male nasade ostalog mediteranskog i aromatičnog bilja u bolničkom aromaterapijskom vrtu, gdje danas rastu smilje, kadulja, matičnjak, ružmarin, bosiljak, kamilica, majčina dušica i drugo aromatično bilje.
Radovi na njezi, uzgoju, berbi i destilaciji lavande uklopljeni su u određene oblike terapijskog liječenja za pojedine grupe pacijenata. Tako se ubrana lavanda koristi u kreativnoj terapiji s bolesnicima, a od nje se u bolnici prave i različiti ukrasni i korisni proizvodi, dok se jedan dio prerađuje u eterično ulje koje se dijelom pakira u bočice, a dijelom se koristi za proizvodnju krema. Planira se i proizvodnja sapuna, mirisnih soli za inhalaciju i za kupke, šumećih kugla za kupke itd.
U bolnici na Rabu maksimalno se koriste ljekovita svojstva ove biljke, a posebno eterična ulja lavande i lavandina. Kemijski sastojci ovih ulja aktiviraju limbički sustav, djelujući pozitivno na raspoloženje, pamćenje, učenje i emocije. Pokazalo se da lavandinovo ulje umanjuje predoperativnu anksioznost, poboljšavajući operativne rezultate i zadovoljstvo pacijenta. Zbog niske razine toksičnosti, ovo je jedno od najsigurnijih ulja koje nema kontraindikacija, te se može primjenjivati direktnom aplikacijom na kožu.
– Ovakva druženja ruše predrasude i stigme koje, nažalost, prate pojam "duševne bolesti" i "duševnih bolesnika" i jedna su od glavnih zapreka njihovu pravovremenom i učinkovitom liječenju. Želimo partnerstvo za bolje zdravlje, toleranciju različitosti i uvažavanje potreba psihijatrijskih bolesnika, a upravo stigma predstavlja veliku barijeru u približavanju onima koji su u potrebi – zaključuje Jelena Hodak.
Terapija za svačiju dušu, i izmučenu i zdravu: liječnici na Rabu pomažu u rušenju predrasuda kad su u pitanju 'duševne bolesti', sve uz pomoć aktivnosti omiljene mnogim otočanima
Mir ranog jutra na kvarnerskom otoku. Zujanje pčela. Reski miris lavande. Odjednom, ljudski glasovi: žamor i smijeh paraju jutarnju tišinu otočnog polja. Stotine leptira uznemireno se dižu u zrak. Glasovi se primiču, sad se već čuje i šušanj ljudskih koraka, a domalo će odjeknuti i pjesma, praćena zvucima gitare. Leptiri se vraćaju, vide da im nitko neće nauditi. Leptiri slute: tko pjeva, zlo ne misli.
Tako je nekidan izgledala tradicionalna berba lavande na polju u sklopu kompleksa Psihijatrijske bolnice Rab, smještene u selu Kampor, nekih pet kilometara od samoga grada Raba. Nakon što je lavanda ubrana i buketići pripremljeni za sušenje, uslijedila je okrepa na polju, druženje berača uz mali domjenak. Terapija za svačiju dušu, i onu izmučenu i onu zdravu....