Kod Ljube iz Imotskog sve je od kamena, od ogledala do balkona. On je prvo samouko kamenoklesarsko ime ovog kraja

Poznate su vam, vjerujemo, one lijepe riječi iz pjesme "Ja ne mogu drugo nego da je volim", Zdenka Runjića i Drage Britvića, u izvedbi legendarnog Miše Kovača: "Vezali me uz taj kamen, ko da je od suhog zlata…" Dakako, Mišo pjeva o ljubavi prema drugoj osobi, prema ženi. A kad bismo te riječi malo pomiješali i prebacili na ljubav prema, zamislite, kamenu, onda bi u ovoj priči prvi stih te pjesme izgledao nekako ovako:

"Vezan sam uz taj kamen, od suvoga on je zlata..." Lijep stih, vjerujemo. A izgovorio nam ga je junak ove priče, Ljubomir Ljubo Žužul, danas umirovljeni službenik Porezne uprave u Imotskom.

Ne‘š ti, uspoređivati kamen sa suhim zlatom, reći će mnogi. Da je kamen suho zlato, Imotska krajina bila bi najbogatije područje kugle zemaljske. Toliko ga ima da su mu na...