Kako se proizvodi struja na vlastitom balkonu, pokazuje jedan korisnik na fotografiji koja je odavno postala viralna na društvenim mrežama. Na Facebook stranici Scenic Depictions of Slavic Life može se tako vidjeti ova fotografija balkona zgrade u Češkoj koja je mnoge korisnike društvenih mreža natjerala da se dobro zagledaju šta je sve postavljeno na balkonu.
„Genije je dobio hladovinu i struju istovremeno - jedan je od komentara ispod fotografije.
Stanar koji se okružio solarnim panelima u Češkoj nipošto nije usamljen u tome. Sve više ljudi u Europi ugrađuje ih na balkone. Stručnjaci kažu kako je obično dovoljna balkonska elektrana sa samo jednim solarnim modulom: za kućanstva koja troše manje od 2.500 kilovatsati električne energije godišnje, kako je izračunao Finanztip. Ako su potrebe za električnom energijom veće, ukućani su često kod kuće tijekom dana ili paze da sami troše velik dio proizvedene električne energije, balkonska elektrana s dva solarna modula je bolji izbor.
Razlog: električna energija koju generiraju solarni moduli mora se odmah iskoristiti. U suprotnom nećete uštedjeti novac – višak električne energije jednostavno će oteći u električnu mrežu, a da za to ne dobijete novac. Balkonska elektrana stoga je posebno prikladna za opskrbu električnom energijom uređaja koji stalno rade. Dakle internet router, hladnjak ili računalo. Ako također uključite perilicu posuđa i rublja kada sunce sja, možete iskoristiti još više električne energije koju sami proizvedete piše Fenix. magazin.
Ali isplati li se uopće kupiti balkonsku elektranu? Uostalom, mali solarni sustavi koštaju nekoliko stotina eura...
Njemački Finanztip odgovara: Da!
Balkonska elektrana često pokriva deset do 20 posto vlastitih potreba za električnom energijom. Primjer: Kućanstvo s godišnjom potrošnjom električne energije od 3.000 kilovat sati (kWh) instalira dva solarna modula koji zajedno proizvode vršnu snagu od 800 vata. Ako se postavljaju okomito na osunčani balkon okrenut prema jugu, proizvedu oko 560 kilovatsati unutar godine dana. Kućanstvo će odmah moći koristiti oko 400 kilovatsati. Na taj način postiže se samodostatnost od dobrih 13 posto i smanjuje račun za struju.
Primjer iz Njemačke: Čak i s niskom cijenom električne energije od 30 centi po kilovatsatu, u ovom bi se primjeru moglo uštedjeti 120 eura godišnje. Balkonska elektrana od 800 W u prosjeku košta nešto manje od 600 eura, pa je nakon pet godina sustav povratio troškove nabave. Komponente bi lako trebale trajati 15 godina. U Njemačkoj mnoge općine i pojedine savezne zemlje također plaćaju visoke subvencije za balkonske elektrane, što znači da se one još brže isplate.