Stručnjaci su u novoj studiji saznali da je u 14 europskih zemalja rizik od oboljenja visok unutar samih domova. On je visok zbog ispuštanja spomenutog plina, a pogotovo i zbog kombiniranja unutarnjeg s vanjskim zagađenjem zraka. Italija, Poljska, Rumunjska, Francuska i UK bilježe najveći udio smrti povezanih s upotrebom plinskih štednjaka.
Istraživači su po prvi put u mogućnosti precizno procijeniti crne brojke – one preuranjenih smrti kojima je uzrok zagađenje koje dolazi upotrebom plinskih štednjaka.
Radi se o brojci od oko 40 tisuća Europljana godišnje, zaključak je to prve studije ove vrste. Opasnosti dušikovog dioksida poznate su već više od pola stoljeća. Istraživači na Jaume I školi zdravstvenih znanosti u Španjolskoj procijenili su ovu brojku temeljivši je na postojećim zdravstvenim studijama i povezujući ih s vrijednostima dušikovog dioksida u domovima.
Saznali su da je u 14 europskih zemalja rizik od oboljenja visok unutar samih domova. On je visok zbog ispuštanja spomenutog plina, a pogotovo i zbog njegovog miješanja sa zagađenjem zraka.
“1978. smo saznali da je zagađenje NO2-om višestruko veće u onim kuhinjama koje koriste štednjake na plin negoli u onima s električnim štednjacima. Sada smo u mogućnosti toj opasnosti pripisati egzaktnu brojku s njome povezanih smrti”, rekla je voditeljica studije, Juana Maria Delgado-Saborit.
“Razmjer problema je mnogo gori nego što smo mislili. Naše modeliranje za pretpostavku daje da otprilike polovica domova diljem Europe krši preporuke Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). Vanjsko zagađenje zraka postavlja temelje za to kršenje, ali upravo plinski štednjaci su ti koji domove guraju u zonu visokog rizika.
Tko je u najvećem riziku?
Trećina Europljana kuha na plinu i oni su ti koji su najugroženiji.
Italija, Poljska, Rumunjska, Francuska i UK bilježe najveći udio smrti povezanih s upotrebom plinskih štednjaka.
Kako piše Euronews, kvaliteta zraka u domovima predstavlja ozbiljan rizik za zdravlje jer Europljani većinu svog vremena provode u stanovima i kućama pa tako domovi ne dobivaju dovoljnu količinu svježeg zraka, prenosi N1.
Osim toga, plinski štednjaci znaju, u slučaju neispravnosti, ispuštati i metan, vrlo potentan staklenički plin i to čak i kada su štednjaci isključeni.
Zdravstvene studije
Iako se ono aktivno smanjuje radi EU-ovih smjernica i novih tehnologija koje omogućuju nove načine prijevoza Europljana, pozadinsko zagađenje ostaje bitan faktor visokih razina zagađenja, kako otkriva studija.
Istraživači su koristili desetke zdravstvenih studija koje su utvrdile vjerojatne stope rizika od astme i prerane smrti uzrokovane određenom razinom NO2.
Prethodne studije nisu mogle primijeniti stope rizika na stvarni svijet sve do prošle godine, kada su nizozemski istraživači poduzeli opsežna mjerenja NO2 u domovima i izvan njih u više europskih zemalja kako bi proizveli dosad najprecizniju sliku unutrašnjeg onečišćenja od plinskih kuhala.
Sveučilište je koristilo vladine baze podataka kako bi proširili ove nalaze i mogli proizvesti karte onečišćenja NO2-a iz štednjaka. To je omogućilo istraživačima da izračunaju prve znanstvene procjene preuranjene smrti i slučajeva astme kod djece od NO2 u Europi.
Međutim, stvarna šteta za ljude uzrokovana štednjacima vjerojatno je znatna veći.
Povezanost s astmom
Nedostatak podataka značio je da su istraživači morali isključiti neke utjecaje onečišćenja koji također mogu pridonijeti višim stopama smrti i astme. I fokusirali su se samo na onečišćenje NO2 jer je ono dobro proučeno od strane epidemiologa.
Ostali štetni zagađivači nastali izgaranjem plina uključuju ugljični monoksid, benzen, formaldehid i čestice. Istraživači kažu da im nedostaju podaci potrebni za točno predviđanje utjecaja tih zagađivača.
Koristeći manje preciznu metodu, procjenjuju da plinski štednjaci uzrokuju otprilike 367 000 slučajeva astme kod djece i 726 000 u svim dobnim skupinama, uključujući ove druge zagađivače, isključujući ugljični monoksid za koji se ne zna da je povezan s astmom.
EU nema standarde za kvalitetu zraka u zatvorenim prostorima, a zakonodavni alati za rješavanje problema su šturi, prema Europskom savezu za javno zdravstvo (EPHA).
Unija bi kasnije ove godine trebala predložiti ažurirana pravila za plinske štednjake i razmatra ograničenja onečišćenja – uključujući NO2.
EPHA poziva Bruxelles da brzo ukine plinska kuhala kroz ograničenja emisija, uz uvođenje financijskih poticaja za prelazak na čišća kuhala.
“Predugo je bilo lako odbacivati opasnosti plinskih kuhala”, kaže Sara Bertucci, voditeljica politike EPHA-e za globalno javno zdravstvo. “Kao i cigarete, ljudi nisu mnogo razmišljali o utjecaju na zdravlje, a poput cigareta, plinski štednjaci su mala vatra koja ispunjava naš dom zagađenjem.”
Kao što su vlade pomogle odviknuti građane od cigareta, EPHA tvrdi da bi nam također trebale pomoći da prestanemo s plinom.
Savez također želi vidjeti obvezne potrošačke oznake na štednjacima kako bi signalizirali rizike od onečišćenja, uparene s javnim obrazovnim kampanjama o rizicima izgaranja goriva u zatvorenom prostoru.