StoryEditor
PanoramaDrevne tajne

Viminacijum, grad mrtvih u kojem 14 i pol tisuća sarkofaga priča povijesnu priču, a olovni među njima i sasvim posebnu

Piše PSD
22. siječnja 2022. - 22:11

Sjedimo u dvorištu Domusa, kompleksa izgrađenog na području gdje je lovio Hadrijan, kroz koji je prošao Konstantin Veliki, a jedna od poznatih legija, VII Klaudijeva, izgradila  svoj logor, dok nam arheolog Miomir Korać pokazuje snimku koja prikazuje uzbudljiv trenutak otvaranja neopljačkanog sarkofaga s kraja trećeg ili početka četvrtog stoljeća, piše nationalgeographic.rs.

Pitam mogu li opisati kako se osjećaju kad se suoče licem u lice sa kosturom starim oko 1800 godina:

"Nedavno su me pitali je li istina da se ponašate kao djeca na terenu? Tako je. Taj adrenalin, taj, taj trenutak je teško opisati riječima, treba ga doživjeti", kaže Ilija Danković, arheolog Arheološkog instituta u Beogradu.
Pronalaženje rimskih sarkofaga od olova rijetkost je, dok je otkriće neopljačkanog sarkofaga gotovo čudo. Dvije takve kutije nedavno su otkrivene u Viminaciumu.

image
Viminacijum
Shutterstock

Svi sugovornici ističu kako se rijetko može pronaći neopljačkani sarkofag: “Tijekom nedavnih istraživanja pronašli smo šank sa zakrivljenim vrhom kojim su razbojnici zapravo sondirali teren”, kaže Ilija Danković. "Tamo gdje šipka udari u nešto, iskopaju rupu i kroz nju ukradu sve iz kutije. Postoji mogućnost da su puštali manju djecu da opljačkaju sarkofag, jer su te rupe prilično male, ali su ipak uspjeli sve pokupiti", dodaje dr. Bebina Milovanović arheologinja i dio tima koji je nedavno istraživao sarkofage koji su zaokupili pažnju domaće i svjetske stručne javnosti.

Od gotovo četrnaest i pol tisuća sarkofaga otkopanih u Viminaciumu, samo ih je trideset bilo od olova, i samo u nekoliko je bilo zlatnih predmeta.

image
Viminacijum
Shutterstock

Život u metropoli

"Kako smo saznali kako je Viminacium izgledao u prošlosti? Zanimljivo, ne na temelju istraživanja grada Viminaciuma, što bi bilo normalno i logično, već smo posljednjih nekoliko desetljeća istraživali rimske nekropole ili groblja i istražili ni manje ni više nego 14.500 grobova. To je najveći broj grobova istražen iz Rimskog Carstva“, kaže Miomir Korać, ravnatelj Arheološkog instituta.

Pronalaženje rimskih sarkofaga od olova rijetkost je, dok je otkriće neopljačkanog sarkofaga gotovo čudo. Dvije takve kutije nedavno su otkrivene u Viminaciumu.

A što su mrtvi "rekli"? Rekli su da su u Viminacijum dolazili sa svih strana Rimskog Carstva, što je utvrđeno na temelju analiza stroncija na zubima. Ovim analizama utvrđeno je da na Viminacijumu postoji čak deset kategorija stanovnika, od kojih deset uopće nisu s ovog područja.

"Viminacium se pokazao kao veliki grad u koji su dolazili ljudi iz različitih krajeva. Zamislite taj Rim, to Rimsko Carstvo kao jednu Europsku uniju u kojoj je slobodna razmjena ljudi, ideja i dobara, središnja maksima i gdje ste prolazili kroz različite prostore u potrazi za poslom“, dodaje dr. Korać.

U Viminacijumu se regrutiraju najelitnije trupe. Vojska ima novaca, plaćaju srebrnim novcem. Doseljavaju se mnogi prognani i mladi vojnici sa svojim obiteljima, romanizacija je napredovala, povećavalo se civilno stanovništvo, formirale su se razne obrtničke radionice, pristizali su trgovci iz svih krajeva carstva i svi oni koji su od prisutnosti vojske željeli izvući ekonomsku korist.

Život u glavnom gradu Gornje Mezije cvjeta, ekonomski jača, kulture se miješaju, poštuju se običaji i bogovi, a na kraju se - umire.

Olovni sarkofazi pričaju priču

Iskapanja na Viminacijumu traju već dugi niz sezona, a za to vrijeme istraženo je oko 14.500 grobova. Većina ih je pronađena opljačkana, što je sudbina najvećeg broja grobnih jedinica, posebice onih sarkofaga od tvrđeg materijala.

image
Viminacijum
Shutterstock

Posljednjih pet godina traju zaštitna istraživanja na području Termoelektrane Drmno, gdje su otkriveni ovi neopljačkani sarkofazi.

"Ove sezone na red je došao i onaj dio koji se nalazi južno od grada Viminacija i tu smo otkrili cestu koja vodi od gradskih vrata, jedna od gradskih vrata u unutrašnjost provincije i otkrivena je nekropola na obje strane puta: sa zapadne strane iz četvrtog stoljeća, a s istočne se razvija u razdoblju od drugog do četvrtog stoljeća“, objašnjava arheolog Ilija Danković. U tom dijelu otkriveno je nekoliko stotina sarkofaga, uključujući tri olovna sarkofaga, od kojih dva nisu opljačkana - što je izazvalo pozornost svjetske i domaće te nestručne i stručne javnosti.

Pitamo, odakle su ti olovni sarkofazi u Viminacijumu? Čiji je običaj sahranjivanje u sarkofazima od tog materijala? A što je još neobičnije, tko su ljudi koji su svoje najmilije pokapali zlatom, ako se zna da praktični Rimljani nisu imali takav običaj?

"Ovi olovni sarkofazi vjerojatno su pripadali stanovništvu s Bliskog istoka i Male Azije, koje je ovdje dolazilo, prvenstveno kao zanatlije, ali i kao trgovci. Najpoznatije radionice u kojima su se izrađivali olovni sarkofazi bile su u Jeruzalemu i Bejrutu, a zatim su proširile svoje proizvodnje diljem Rimskog Carstva“, objašnjava dr. Bebina Milovanović.

image
Viminacijum
Shutterstock

Rasprostranjenost olovnih sarkofaga, sličnih ukrasa, prema arheologu Dankoviću, tanka je, ali raširena. To može značiti da su ti ljudi dijelili pripadnost možda istim ljudima ili istoj vjerskoj sekti. Krajem trećeg i početkom četvrtog stoljeća u Rimskom je Carstvu postojalo nekoliko različitih vjerskih skupina. Pojavljuje se sinkretizam, miješanje kultova, mitraizam... Kršćanstvo je također živo, ali ne kakvo danas poznajemo.

Na temelju dosadašnjih istraživanja može se zaključiti da su žene i djeca uglavnom pokopani u olovnim sarkofazima, na kojima se ponavljaju motivi astragala, prekrižene linije i motiv zvijezde. Skeletni materijal pronađen u ovim sarkofazima otkriva da su u tim sarkofazima pokopana djeca, šestomjesečna beba i djevojčica od oko tri godine.

Uzbuđenje koje su osjetili kada su shvatili da sarkofazi nisu opljačkani, ne mogu opisati riječima, a još veće uzbuđenje uslijedilo je kada je svaki od predmeta počeo pričati svoju priču.

U jednom od sarkofaga, nakon podizanja lubanje, pronađen je novac Faustine, žene rimskog cara, koji mrtve smješta na kraj trećeg ili početak četvrtog stoljeća.

image
Viminacijum
Shutterstock

Pronađeni su ostaci tkanine, pokrov u koji su vjerojatno bili umotani prije stavljanja u sarkofag. Na trogodišnjoj djevojčici pronađeni su i tragovi kožnih cipela.

U malom sarkofagu uz noge je bio postavljen keramički lonac kakav se često nalazi u grobovima, a za njih postoji osnovna pretpostavka da su bili neka vrsta ponude, bilo u hrani ili u piću, svojevrsni zavjetni dar. No, kako olovo ima svojstvo da malo bolje čuva organske materijale, u ovom loncu otkriveno je pet drvenih štapića koji su s jedne strane spaljeni, a potom u loncu ugašeni. U ovom trenutku ne može se tvrditi što je to točno značilo, kaže arheolog Ilija Danković, ali vjerojatno se radilo o nekakvoj pogrebnoj čaroliji u svrhu smirivanja duše, da ne postane zla i vrati se progoniti žive...

Sarkofag trogodišnje djevojčice ističe se velikim brojem zlatnih predmeta.

Djevojka je u sarkofagu imala jedinstveni medaljon od zlatnog lima u obliku pelte - štita Amazonki, koji ima zaštitnu simboliku, kao i prsten u obliku zlatne zmijice. Samo dva metra od njenog sarkofaga pokopana je odrasla ženska osoba, isto orijentirana, na istoj razini, koja je imala srebrni prsten u obliku zmije, ali i preslicu - simbol majčinstva.

image
Viminacijum
Shutterstock

Obraćanje bogova

Među predmetima pronađenim u sarkofagu bio je presavijeni stol - srebrni list, i na njemu ugravirana slova. Zbog ugraviranih slova taj je listić privukao najveću pažnju kako arheologa tako i javnosti.

Tabele, naime, zapravo lamele od srebra i zlata koje nalazimo, za sada samo u dječjim grobovima, i ne samo u olovnim sarkofazima, pojavljuju se isključivo kod djece i mlađih osoba koje su vjerojatno bolovale od nekih bolesti. One se pokapaju s takvim lamelama, na kojima se nalaze neki specifični natpisi na kojima se bogovi mole za ozdravljenje te osobe ili da živi na nekom drugom svijetu u nekom blagostanju“, kaže Bebina Milovanović.

Uspjeli su, vrlo pažljivo, posebnom metodom, otvoriti te lamele. Kad je otvorena, ona ima oko pet i pol puta tri i pol centimetra i neki tekst na sebi. Naravno da su to pokušali dešifrirati. Činilo im se da postoje elementi koji upućuju da postoji mogućnost da je na njemu napisan Krist.

"Vidjeli smo da je napisano na starogrčkom jeziku. Svi su vidjeli tetu, ipsilon, ​​psi, omegu i tako dalje, razna slova. Vidjeli smo X, vidjeli smo R, označavalo je nekoga S, T... I onda, znate, u znanosti ima trenutaka kada stavite glavu na panj. Ima takvih trenutaka", kaže dr. Miomir Korać i nastavlja, a onda smo izašli s onim što smo mislili, što smo vidjeli. Hoće li to biti samo tako... Napravit ćemo u sljedećem razdoblju možda čak i nekakav rendgenski snimak, jer ima puno nabora od presavijanja, možda smo mislili da je nešto slovo što nije slovo, ali zašto ne reći nešto što vam se tako čini...", bilježi nationalgeographic.rs.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
25. svibanj 2022 23:38