StoryEditor
PanoramaTeorije zavjere

Prvi dokazi o postojanju antivaksera stari su skoro 150 godina: koristili su iste argumente, a da ih se poslušalo još bismo imali male boginje

Piše PSD
26. listopada 2020. - 13:51
Nikola Vilic/Cropix

Dok čitav svijet s nestrpljenjem iščekuje cjepivo za COVID-19 i kako veliki broj cjepiva ulazi u finalne faze istraživanja paralelno raste i antivakserski pokret. Ta manija uzela je maha najviše u SAD-u, a kod nas srećom nije popularna u tolikoj mjeri, ali sve više imamo prilike čitati i takve, vrlo opasne komentare, a čak i mali dio saborskih zastupnika podržava skepsu spram znanstvenih spoznaja i koketira s teorijama zavjere. Ovakve pojave nisu nikakva novost, štoviše datiraju još od kraja 19. stoljeća kada se pojavila pandemija malih boginja, a dio liječnika je sugerirao ljudima da se ne trebaju cijepiti, piše CNN.

Istraživanjem povijesti medicine postaje razvidno da oni koji promiču bojkotiranje cjepiva dosljedno koriste shematizirane strategije i isti set argumenata još od prvih velikih pandemija kojima je znanost uspjela doskočiti.

Sjajan je primjer jedan popularan pamflet objavljen 1885. godine za vrijeme epidemije malih boginja u Montrealu. Gotovo stoljeće i pol kasnije živimo u svijetu u kojem je ta bolest u potpunosti iskorijenjena što se smatra jednim od najvećih dosega Svjetske zdravstvene organizacije koja je uspjela procijepiti dovoljan dio stanovništva da bi boginje u potpunosti nestale. Srećom to je i važna pobjeda nad onima koji su to cjepivo osporavali bez obzira na velik broj dokaza koji su išli u prilog njegovoj učinkovitosti.

Dr. Alexander M. Ross iskoristio je priliku tijekom povećanja zdravstvenih mjera kako bi stekao autoritet, reputaciju i osobnu slavu. Opisujući sam sebe kao junaka, jedinog među liječnicima koji se usudio sumnjati u fetiš cijepljenja to mu je i uspjelo. Unatoč tome, otkriveno je naposljetku da se nedavno bio tijekom epidemije i sam cijepio o čemu su zatim radosno izvještavale sve novine.

Njegova brošura služi kao korisna ilustracija strategija i argumenata koje su koristili tadašnji antivakseri, a koja se u velikoj mjeri nije promijenila do danas. Proučavati kako su djelovali tada može pomoći u učinkovitoj borbi protiv takvih obmana u današnjem vremenu.

Male boginje imale su smrtnost neusporedivu s koronavirusom, od 30 do 40 posto. To nije spriječilo tadašnje protivnike cijepljenja, što je taktika koja se primjenjuje i danas, da umanjuju opasnost bolesti. Govorili su kako u Montrealu postoji tek nekolicina slučajeva zaraze i da se ne može govoriti o pandemiji te da vlasti i mediji dižu nepotrebnu paniku i izazivaju histeriju. I suvremeni antivakseri osporavaju razmjere i opasnosti bolesti i upozoravaju da je cjepivo štetnije od onoga protiv čega je proizvedeno.

Danas se najčešće tvrdi da cjepiva prouzročuju autizam, ali u prošlosti ih se optuživalo za cijeli spektar bolesti, od samih malih boginja, preko sifilisa do 'trovanja krvi'. Nisu uvijek sve tvrdnje ni bile u potpunosti neosnovane, ali uvijek jako pretjerane. Problem s prvim cjepivima je što su liječnici znali koristiti iste igle za cijepljenje više pacijenata i tako ih međusobno zaraziti. To je dovelo do unaprjeđenja i regulacija prilikom cijepljenja tako da sličnim brigama danas nema mjesta.

Još jedan argument koji je korišten od prvih dana je optuživanje medija, vlade i proizvođača cjepiva da rade u službi krupnog kapitala ne mareći za interese šire javnosti već samo za svoju korist. Već u 19. stoljeću uspoređivana je vlast koja je propisala cijepljenje s onom tiranskog cara u Rusiji jer se ljudima oduzima pravo na slobodnu volju koja je u tijesnoj vezi sa svim teorijama zavjere.

Naposljetku svaka teorija zavjere pa tako i ove, o cjepivu od samih početaka traži alternativne stručnjake i istraživanja na kojima bi temeljila svoju priču. Njihova malobrojnost opisuje se kao rijetka hrabrost i suprotstavljanje establišmentu. Prava je istina da je riječ o osobama koje koriste krizne situacije, očaj i strah običnih ljudi za samopromociju i status usamljenih križara istine.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

28. studeni 2020 22:40