Grafički urednici danas ne dižu revoluciju nego rezoluciju, ne bave se lustracijom nego ilustracijom, ali da nije njih, ne bi bilo ni knjiga ni novina

Dosta rano, možda i prerano, počeo sam čitati novine, ali dosta kasno saznao sam za grafičke i tehničke urednike, popularne grafičare, to važno, ali diskretno zanimanje. Čitatelji uglavnom znaju tko je napisao tekst, neki uoče i tko je snimio fotografije, najnapredniji znaju tko ga je uredio, ali tek malobrojni insajderi znaju tko ga je prelomio.

A prelomili su ga, pogađate, grafičari. Zajedno s urednikom, naravno. I oni su odgovorni – ili zaslužni, kako hoćete – za to kako tekst i stranice izgledaju. U nekim idealističkim razmišljanjima mislio sam da bi se i grafičari mogli diskretno potpisati na stranicu, da poberu pohvale ili kritike za izgled stranice. Ta ideja još stoji.