StoryEditor
Književnostlibar i dekica

Čitatelji u šoku: otkazani veliki europski sajmovi knjiga u Leipzigu, Londonu i Parizu, upitna Bologna, hrvatski nakladnici zbrajaju štete

Piše Jasenka Leskur
11. ožujka 2020. - 08:00
Sajam u Leipzigu trebao se održati od 12. do 15. ožujka  AFP

Poput domino-efekta otkazuju se jedan za drugim veliki europski sajmovi knjiga koji su tradicionalno u proljeće okupljali na tisuće i tisuće zaposlenika u tiskarsko-izdavačkoj djelatnosti: započelo je s Leipzigom, nastavilo s Londonom prošloga tjedna, sad je već otkazan sajam u Parizu, a upitan je onaj u Bologni.

Odnosno, termin najvećeg sajma dječje knjige je odgođen za 4. do 7. svibnja, no obzirom na dramatičnu situaciju oko koronavirusa i mjera koje su na snazi u regijama sjevera Italije, veliki je znak upitnika i iznad toga događaja.

Naravno, s talijanskim žarištem na europskom tlu paralelno raste i svijest o golemim gubicima koje će pretrpjeti ekonomije ugroženih zemalja, a u tom lancu neće biti pošteđeni ni oni koji zarađuju u tiskarsko-izdavačkoj branši. Radi se o velikim brojkama, a samo za ilustraciju, sajam knjiga u Leipzigu, koji se trebao održati od 12. do 15. ožujka, prošle je godine u četiri dana posjetilo 286 tisuća ljudi, izlagača je bilo 2547, a pristigli su iz 46 zemalja.

Londonski sajam, koji se trebao održati od 10. do 12. ožujka, okupljao je oko 25 tisuća profesionalaca iz izdavačke industrije, Pariški je lani od 20. do 23. ožujka posjetilo 160 tisuća posjetitelja, a autori, izdavači i drugi partneri došli su iz više od 50 zemalja. Francuska vlada je ovih dana donijela odluku o zabrani okupljanja u zatvorenom prostoru za sve događaje koji predviđaju više od pet tisuća ljudi...

 

 

Za komentar ovakvog neugodnog niza pitali smo Seida Serdarevića iz “Frakture”, osnivača Festivala svjetske književnosti, koji je u utorak 10. ožujka na otvaranju Londonskog sajma trebao prisustvovati dodjeli nagrade International Excellence Award, budući da se prvi put u užem izboru između 29 zemalja našla i Hrvatska. Preciznije, u kategoriji književnih festivala nominiran je upravo “Frakturin” Festival svjetske književnosti:

- Što se tiče otkazivanja sajmova knjiga, dva su aspekta: prvi, po preporuci Svjetske zdravstvene organizacije vlade odgovorno postupaju i mi kao laici ne možemo govoriti o opravdanosti tih poteza, nego razmišljati i nadati se da su doneseni u svrhu zaštite našeg zdravlja. I drugo, što se tiče otkazivanja ova četiri velika sajma knjiga, jasno je da će to - kao i u svakoj drugoj industriji - donijeti velike gubitke. Jer, svi su ti sajmovi bili u visokoj fazi završenosti, ljudi su kupili aviokarte i rezervirali hotele, a dobar dio novca neće im se vratiti. Čitav niz poslova će se sklopiti na nižoj razini, posljedice toga ćemo osjetiti u svim industrijama.

Možemo već sada reći da ako se epidemija nastavi u ovom ili većem obliku, da ćemo imati recesiju u gospodarstvu. Nadamo se svi skupa da će se stanje promijeniti i vratiti u normalu. A što se tiče nas u Hrvatskoj, mi izdavači se nadamo da jesenski ciklus sajmova, koji započinje sa Frankfurtskim sajmom, pa onda nastavlja sa Interliberom i Pulskim sajmom, neće biti zahvaćeni ovakvim mjerama – veli Serdarević, dodavši da su od londonskog organizatora dobili obavijest da će o naknadnom terminu za dodjelu nagrade biti obaviješteni.

 

Detaljnije pojašnjenje kako izgleda globalni posao u izdavaštvu i na koji način je epidemija utjecala na najnoviji razvoj događaja dao nam je predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara Hrvatske Slavko Kozina, inače direktor izdavačke kuće “Naša djeca”:

- Veliki dio knjiga se fizički tiska u Kini, jer se kupuju i proizvode u tzv. koprodukcijama. Primjerice, vi kupite izdavačka prava za knjige o Harryju Potteru, i to kao jedna od 30 zemalja koja će na njega polagati prava. A onda se knjige tiskaju na jednom mjestu, u Kini. Kinezi imaju briljantnu tiskarsku tehnologiju, oni su prije bili samo jeftini, a sad su i izvrsni. Da biste se u to uvjerili, pogledaje web stranice tvrtke Leo Paper, da biste vidjeli kakva je to moderna tiskara. To je ubojito, to ne postoji u Europi. Mislim da su imali 25 tisuća zaposlenih, a rade za čitavu Ameriku, za cijeli svijet. I veliki dio slikovnica se također radi tamo, sve što ima puno manualnog rada. I sad, oni ne mogu fizički doći na sajam u Europu, kao ni knjige. Jer, sajam nije samo knjiga, tu su autorska prava, tu je proizvodnja knjiga, tisak, tu su poslovni paneli, tu su u razgovoru prateće industrije, softveri... Vi na sajmu kupujete prava, odabirete koju ćete knjigu kupiti na hrvatskom jeziku i koja će se prodavati globalno, “Croatian language worldwide”, ne samo u Hrvatskoj.

Koprodukcija podrazumijeva da se otisne, primjerice, 100 tisuća knjiga: hrvatska naklada od dvije, tri tisuće - što je nama sjajna naklada - njemačka od 30.000, francuska od 30.000 i onda ta knjiga uopće može imati neku prihvatljivu cijenu. Za razliku od toga, ako radite sami, direktno, kao što radi jedan dio nakladnika u Hrvatskoj, treba im “skinuti kapu” jer s tiražom od dvije, tri tisuće knjiga to je iznimno teško financijski izdržati. A to je i odgovor na pitanje zašto neka knjiga košta 100 kuna... Baš zato jer se ne može jeftinije proizvesti! – veli Kozina i nastavlja:

- Kasne isporuke iz Kine, u Genovi ne možete podići robu, iz talijanskih, ne samo iz kineskih tiskara, jer u Italiju praktički ne možete ni ući, niti izaći. Sve je to velik rizik za posao. Svi su jako nervozni, ljuti su špediteri, event manageri, sve se otkazuje. Mi, u izdavaštvu samo smo jedna logična posljedica, samo nastavak niza sličnih otkazivanja, poput Sajma automobila u Ženevi i Turističkog sajma u Berlinu. Ne vjerujem da će se održati Sajam knjiga u Bologni, jer sumnjam da će se do početka svibnja razriješiti situacija s epidemijom u Italiji. U Bologni je trebalo izlagati desetak izdavačkih kuća, a još desetak je planiralo poslovni posjet sajmu. U Parizu je trebalo nastupiti četiri ili pet izdavačkih kuća, Leipzig je autorski sajam, mislim da su trebali sudjelovati naši pisci Julijana Matanović, Miljenko Jergović i Damir Karakaš.

Je li sve skupa drama? Jest, drama je i posljedica će sigurno biti. Zapadna civilizacija nije naviknuta na ovakvu oštru, represivnu priču jer nismo mislili da će do nje ikada doći. A kada dođe, onda se sjajno snalaze zemlje koje imaju centraliziran sustav, a to Talijani nemaju, nema ni cijela Europa, a ni Amerika. Mi vjerujemo da ekonomija, ljubav, sreća i nada moraju rasti neograničeno, a to nije baš tako. Ovako na šokantan način postanemo svjesni da kad god se igramo sa prirodom, priroda dobiva. Kako god da okrenete. Ovo će biti ozbiljna priča – smatra Slavko Kozina.•

#SAJAM KNJIGA LEIPZIG, LONDON, PARIZ#SEID SERDAREVIĆ#SLAVKO KOZINA#MEDITERANSKI FESTIVAL KNJIGE

Izdvojeno

7. svibnja 2020. - 06:49