StoryEditorOCM
Film & TVCINEMARK NA STREAMU

‘Američka fikcija‘: Crna satira i bijeli Oscari

Piše Marko Njegić
10. ožujka 2024. - 12:05

Amazonova satirička komična drama "Američka fikcija" ("American Fiction") zabilježila je pet nominacija za Oscara 2024. godine. Istina, to je manja brojka od "Oppenhemiera", "Ubogih stvorenja", "Ubojica cvjetnog mjeseca", "Barbie" i "Maestra", ali svejedno prilično respektabilna za filmski redateljski prvijenac Corda Jeffersona.

Za toliki broj zlatnih kipića, ilustracije radi, nominirani su i zvučni naslovi "Zona interesa" i "Anatomija pada". Konkretno, "Američka fikcija" je nominirana u kategoriji najboljeg filma, glavne i sporedne muške uloge (Jeffrey Wright, Sterling K. Brown), glazbe i adaptiranog scenarija (potpisuje ga Jefferson prema romanu "Erasure" Percivala Everetta).

FILM: American Fiction; komična drama; SAD, 2023. REŽIJA: Cord Jefferson ULOGE: Jeffrey Wright, Sterling K. Brown OCJENA: *** ½

Šansa da "American Fiction" osvoji Oscara za film, jednu od uloga i glazbu prilično je mala, ali u kategoriji adaptiranog scenarija slovi za favorita iz sjene "Oppenheimera" Christophera Nolana.

Upravo u toj kategoriji "Američka fikcija" je osvojila BAFTA-u i nagradu Critics Choice, nadmašivši neke od ostalih oskarovskih takmaca poput "Zone Of Interest" i/li "Poor Things".

BAFTA i nagrada kritičara imaju veliku težinu pa nije isključeno da "American Fiction" na kraju doista i primi zlatni kipić, osim ako "Oppenheimerov" očekivani oskarovski momentum ne zahvati i tu kategoriju ili Akademija dodijeli Greti Gerwig "utješnog" Oscara za "Barbie".

Bilo kako bilo, "Američka fikcija" ostvarila je uspjeh već samo na konto nominacija za Oscara, tim više što je posrijedi i britka satira na račun crnačkih stereotipa, samim time i (bijelih) Akademijinih glasača. Akademija u pravilu nominira stereotipne drame o teškom odrastanju ili životu crnaca od "Žestokih momaka" do "Precious", "12 godina ropstva", "Ograda" i "Moonlight" ili one političke poput "Selme" i "Jude i crnog mesije".

Dakle, u skladu s #BlackLivesMatters pokretom, tj. u strahu od #OscarsSoWhite etikete koju neće dobiti ako se ne solidariziraju s crnačkom patnjom i automatski odrješuju (povijesne) bjelačke rasističke grijehe. Priče tog tipa se traže i očekuje se po "defaultu" da su takve jer podrazumijeva se da prosječan crnac mora proći sito i rešeto geta itd. da bi uspio u životu, prema receptu 50 Centova filma "Obogati se ili umri".

Taj film se, nimalo čudno, ukaže u jednoj sceni "American Fiction", kao i spomenuti "Boyz n the Hood" i "Precious", zatim "New Jack City" i "Straight Outta Compton" te "Antebellum" kao pripadnik novog crnačkog žanrovskog vala na razmeđi politiziranog horora i trilera koji je podigao "Get Out" ("Sorry To Bother You", "Us", "Queen and Slim", "Them", "His House", "Nope", "They Cloned Tyrone").

Protagonist "Američke fikcije", usamljeni, od obitelji otuđeni tamnoputi sredovječni profesor engleskog jezika i pisac Thelonious "Monk" Ellison (Jeffrey Wright), shvatit će da samo takve stvari prolaze danas na književnom tržištu i postaju bestseleri za razliku od njegovih kritički pohvaljenih romana što ga, dakako, sve više frustrira.

Monka upoznajemo tijekom predavanja o književnosti američkog juga. Na ploči stoji naslov romana "The Artificial Nigger" Flannery O‘Connor, a bijela studentica spočitava profesoru da riječ na "n" nije u redu, premda je on uvjerava da jest jer napisana je s dva "g".

"Prebolio sam to, prilično sam siguran da možeš i ti", govori Monk iznenađenoj i uvrijeđenoj studentici, a ona u idućem kadru izlazi uplakana iz predavaonice nakon "reza" koji nas je poštedio profesorova izljeva bijesa, zbog čega je poslan na dopust. Eto nas potom s Monkom u knjižari, gdje se raspravlja s prodavačem da njegove knjige ne pripadaju polici rezerviranoj za "crne glasove" s obzirom da on ne piše o crnjacima, iako je crnac.

Dok gleda hoće li i kako izdati novu knjigu i u razgovorima je s agentom Arthurom (John Ortiz), Monk jednog dana naleti na promociju novog romana bestselerske autorice Sintare Golden (Issa Rae), naslovljenog "We‘s Lives in Da Ghetto", koji izaziva veliku pažnju medija i publike.

Ni pet ni šest, Monk reagira na to pisanjem vlastitog superstereotipnog crnačkog romana iz puke sprdancije, autosatire i parodije u dojmljivoj sekvenciji kad likovi "ožive" s papira i scena se odigrava u sobi ispred njega dok on piše. Međutim, knjiga isprve naslovljena "My Pafology", kasnije "Fuck", postaje tražena roba ("Što je crnje od toga?"), kao i njezin autor, skriven pod pseudonimom bivšeg kažnjenika u bijegu od zakona Stagga R. Leigha.

Knjiga koju je Monk "napisao kao šalu" sad je "najlukrativnija šala": izdavači mu nude pare kakve nije vidio u životu, a u ponudi je čak i ugovor za filmsku ekranizaciju (Adam Brody glumi hollywoodskog producenta). Film je u tom segmentu jako suptilna, elegantna, pametna i elokventna satirička komedija.

Međutim, redatelj je puno manje suptilan kad ubacuje obiteljsku dramu u zaplet i širi njome podrazumijevane podzaplete s Monkovom majkom oboljelom od Alzheimera (Leslie Uggams), sestrom liječnicom (Tracee Ellis Ross) i mlađim bratom kirurgom koji je friško "izišao iz ormara" (Sterling K. Brown), a tu je i piščeva romansa s Coraline (Erika Alexander).

Obiteljska dinamika često nije najspretnije izbalansirana s komičnom, tj. satiričnom, što podcrtava nekonzistentni ton filma i remeti da "American Fiction" ispuni sve potencijale od centralnog zapleta dok situacija u vezi Monkove knjige, izdane pod pseudonimom, odlazi predaleko i on se hrva s tajnom i dualnim identitetom, odnosno ironijom da "što se gluplje ponaša, bogatiji postaje". "Američka fikcija" bila bi puno satirički, antioskarovski dosljednija da je obiteljsku dramu svela na fusnotu i koncentrirala se na komediju. Neovisno o tome, radi se o intrigantnom i provokativnom filmu vrijednom gledanja i promišljanja.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
20. studeni 2024 03:17