StoryEditor
Izbori 2021‘Slobodna‘ pita

Pitali smo kandidate za gradonačelnika kako planiraju sustići ciljanih 50 posto prikupljanja odvojenog otpada u Splitu. Evo odgovora

Piše Ivana Perković
4. svibnja 2021. - 08:25
Izbori 2021
I ovo je SplitTom Dubravec/Cropix

Sada je i službeno, na lokalnim izborima 16. svibnja za čelno mjesto Grada Splita natjecat će se čak 11 kandidata. Do datuma koji će odlučiti tko ide kući, a tko dalje u drugi krug ili, manje vjerojatno, direktno u ured gradonačelnika, kandidate svaka dva dana pitamo kako planiraju riješiti neke od gorućih problema u gradu.

EU je zemljama članicama zadala cilj prikupljanja 50 posto odvojenog otpada do kraja 2020., a plaćanje potencijalno višemilijunskih penala, ako se taj cilj ne ispuni, država je prepustila gradovima i općinama, kako onima koji su to nečinjenjem zaslužili, tako i onima koji su dosegnuli zadani cilj. Split u cijeloj priči nimalo ne pomaže – među najgorim je hrvatskim gradovima po odvajanju otpada, s otužnom brojkom od niti četiri posto.

Kandidate smo upitali je li moguće izbjeći plaćanje penala te u kojem vremenskom razdoblju i na koji način planiraju sustići ciljanih 50 posto u Splitu.

ZDESLAV BENZON (HSLS)

Što nam vrijede novi kontejneri iz EU fondova kad ljudi ne znaju što bi s njima. Nama treba edukacija i stimuliranje građana. Tko odvaja otpad, imat će manji račun! To je jedini način. A penale bi trebali plaćati oni čijom su krivnjom zapeli projekti poput Lećevice.

ANTE FRANIĆ (SDP)

Vlast HDZ-a i HGS-a svoje neznanje i nebrigu da riješi ovaj problem prebacuje na teret Splićana, pravdajući se mentalitetom. Splićani su savjesni i vole svoj grad, ali za edukaciju građana mora postojati infrastruktura. Krenut ću s ugradnjom podzemnih spremnika, vanjskih "pametnih" spremnika za prešanje, ali i zasebnih za odvajanje na kućnom pragu. Slijedi program edukacije kojim ćemo građanima pokazati jednostavnost odvajanja i značenje za očuvanje okoliša. Poseban fokus će biti na edukativnim programima u školama i vrtićima jer djeca imaju snagu mijenjati navike odraslih. Vjerujem da se u 24 mjeseca možemo približiti ciljanim brojkama za odvajanje.

IVICA GRKOVIĆ (Most)

Cilj je apsolutno moguće postići! Primjeri Krka i Čakovca to dokazuju. Potrebna je radikalna promjena dosadašnjeg sustava, s naglaskom na osobnoj odgovornosti građana, neovisnom nadzoru i privilegiranju biootpada. Hiperinflacija kontejnera i zelenih otoka je nepotrebna! Trebaju nam samo dvije vrste spremnika, za biootpad i sav ostali – koji se pohranjuje u odvojenim vrećama, ide u sortirnice gdje se vreće recikliraju, a sadržaj ide u centar za uporabu otpada, a ne centre za gospodarenje u kojima se pohranjuje (iz)miješani otpad, čime postaje smeće! Ne treba izmišljati toplu vodu, nije sramota kopirati uspješne i problem pretvoriti u izvrsne poslovne prilike, a Split dobrim gospodarom svog otpada.

NANSI IVANIŠEVIĆ (Domovinski pokret)

Osijek ima više od 26 posto prikupljenog otpada, Split manje od četiri posto, što je nedopustivo. Sve gradske tvrtke trebaju preuzeti odgovornost za strategije u svom djelovanju, a ne postati oaze uhljebljenja i blagajne za naplatu od građana. Čistoća također. Ako netko ne zna kako, treba ustupiti mjesto onima koji znaju. I u Hajduku mijenjaju trenera kad gubi. Imamo četiri godine ispred sebe, dovoljno za akciju. Treba omogućiti razvrstavanje i odnos s kućnog praga, rekonstrukcijom ulica postaviti veći broj zelenih otoka, podzemne kontejnere, ali i prihvatiti tehnologije domaćih inovatora za razvrstavanje miješanog otpada.

ŽELJKO KERUM (HGS)

Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom danas ni ne postoji, a postupanje s otpadom kakvo imamo je neprihvatljivo ekološki i ekonomski. Dodatno opterećenje predstavlja otpad iz turizma. Za cjelovit sustav nužno je prvo uspostaviti primarnu selekciju – odvajanje po vrstama na mjestu nastanka, što je u nadležnosti Grada i "Čistoće". Njihov je zadatak, osim spremnika, izgraditi zelene otoke, reciklažna dvorišta i sortirnice. Drugi korak je izgradnja CGO Lećevica i šest pretovarnih stanica, što je u ovlasti Županije, kao i treći korak – zatvaranje svih neusklađenih odlagališta. Uspostavu sustava treba maksimalno ubrzati jer su trenutni rezultati poražavajući, a preuzete obveze prema EU-u nisu ispoštovane.

VICE MIHANOVIĆ (HDZ)

Kao što sam predstavio u programu "Konkretno", namjera je da u mome mandatu Split stigne stopu odvajanja otpada na mjestu nastanka do 60 posto i biorazgradivog do 40 posto kroz značajno povećanje edukativnih i informativnih aktivnosti. Realizirat ćemo investicije nabave spremnika za odvojeno prikupljanje "od vrata do vrata" te podzemnih i polupodzemnih spremnika u vrijednosti oko 20 milijuna kuna za oko 100 lokacija, što će smanjiti broj odvoza, neugodne mirise, gomilanje i vizualno uljepšati grad. Realizirat ćemo i četiri dodatna reciklažna dvorišta uz već otvoreno na Putu Orišca, sortirnicu na Karepovcu i kompostanu u Kaštelima. Vjerujem da ćemo u tome uspjeti i da ćemo uspjeti u naumu izbjegavanja plaćanja navedenih penala.

MARIJO POPOVIĆ (Ujedinjena desnica)

Rješenje koje zagovaramo je koncept cirkularne ekonomije – "zero waste". Uspostava sustava "od vrata do vrata" u kojem Grad mora organizirati izdvajanje korisnog dijela otpada tamo gdje nastaje, uključujući odvojeno prikupljanje biorazgradivog otpada. Sustav zelenih otoka i reciklažnih dvorišta je nedostatan, odgovornost za odvajanje treba prebaciti na pojedince, odnosno kućanstvo, jer će kvaliteta odvojeno prikupljenog otpada biti puno veća. Umjesto toga oni su sve karte bacili na CGO Lećevica, koji fiktivno postoji od 2005. godine. Tražimo da pojedinci koji su odgovorni za plaćanje penala to osobno plate, a ne da trošak snose naši sugrađani.

JAKOV PRKIĆ (Pametno, Možemo! i Nova ljevica)

Svatko tko kaže da se 50 posto može dostići u iduće dvije do tri godine, priča bajke. Uz dobru volju i organizaciju, najranije bi se moglo ostvariti za pet do šest godina. Preduvjeti su: kompostana, sortirnica, veći broj reciklažnih dvorišta i odvajanje na kućnom pragu uz konstantnu kampanju o važnosti odvojenog prikupljanja otpada. Kazne se mogu izbjeći ako država članica poduzme aktivnosti i ima akcijski i terminski plan za ostvarenje cilja u potpunosti. Sankcije slijede ako država članice ne poduzme potrebne aktivnosti.

IVICA PULJAK (Centar)

Planiramo ubrzanu izgradnju novih fiksnih reciklažnih dvorišta u više kvartova, nabavu novih mobilnih reciklažnih dvorišta, pokretanje velikih kampanja edukacije i promocije odgovornog ekološkog ponašanja građana, promociju kompostiranja i povezivanje s programom ozelenjavanja i održavanja zelenih površina, izgradnju kompostane i sortirnice, postupno ukopavanje spremnika te dovršetak Karepovca. Uz ovaj plan i ozbiljno restrukturiranje i modernizaciju poslovanja "Čistoće", moguće je dostići odvajanje od 50 posto do kraja prvog mandata. Dobra vijest je da su građani sve svjesniji važnosti ekologije i potrebe odvajanja i sve spremniji da se ovakav plan zaista i realizira.

BRANKA RAMLJAK (NL Ramljak-Mamić)

S manje od četiri posto, sramota smo za sebe i uteg za druge koji su se potrudili, a plaćat će. To ni ne čudi jer smo od obveznih šest, do prije mjesec dana imali jedno, priručno, reciklažno dvorište na Karepovcu. Izgradit ćemo preostala četiri reciklažna dvorišta EU sredstvima, inzistirati na odvajanju otpada na kućnom pragu, izgraditi automatsku sortirnicu i zajedno s okolnim gradovima i općinama naći rješenje za kompostanu i odlagalište građevinskog otpada. Uz edukaciju građana, cilj mi je da na kraju mandata budemo iznad 30 posto razdvojenog otpada.

SINIŠA VUCO (HSS)

U Splitu se vlast, a i opozicija, više zalažu za osobni interes nego za dobrobit grada. Tako je i s pitanjem otpada. Gradonačelnik ne mora znati sve, ali mora znati prepoznati kvalitetne i poštene, stručne ljude i angažirati ih u rješavanju nagomilanih problema. Mogu i ja pametovati ili dati odgovor koji je netko drugi smislio, ali neću, reći ću ovo – kontaktirao bih stručnjake, predstavnike FKIT-a i HATZ-a te vodećih firmi koje se bave gospodarenjem otpada, da bismo u što kraćem roku stigli brojku od 50 posto, ali i općenito popravili situaciju s otpadom. Na ovo pitanje jedino netko stručan može dati pravi odgovor, sve ostalo je najobičnije politikantstvo, kojeg u Hrvatskoj ima i više nego otpada.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
04. svibanj 2021 15:39