Obnovljivi izvori javno su dobro

Tranzicija u kojoj se nalazimo obuhvaća sve dionike i sve su razine jednako važne – od nacionalnih do lokalnih. Gradovi diljem Europe postali su glavni pokretači zelene tranzicije kako bi se prilagodili klimatskim promjenama te osigurali održive uvjete života za lokalne zajednice. Više od 10.000 gradova obvezalo se smanjiti emisije CO2 i pristupilo Europskom sporazumu gradonačelnika.
– Ovaj trend bilježimo i diljem Hrvatske, a posljednjih nekoliko godina i na otocima – kaže Maja Jurišić, predsjednice udruge "Pokret otoka" i dodaje:

– Primjer su izrađeni objedinjeni SECAPI – akcijski planovi za prilagodbu klimatskim planovima za otoke Brač i Korčulu u kojima je i Splitsko-dalmatinska županija imala važnu ulogu, kao i izrađene strategije za prelazak na čistu energiju za Cresko-lošinjski arhipelag, Hvar, Brač i Korčulu. Jedinice lokalne samouprave u idućem razdoblju imaju mogućnost sudjelovati još aktivnije – kroz informiranje građana o korištenju obnovljivih izvora energije, izradu strategija, planova i prikupljanja relevantnih podataka te razvoj projekata u lokalnim zajednicama. Uz to mogu i trebaju aktivno sudjelovati u investicijama, doprinijeti razvoju zajedničkih ulaganja s građanima te tako upravljati resursima i imati konkretne dobrobiti od razvojnih OIE projekata. Time će pozitivno utjecati upravo na zajednice kojima upravljaju i građane koji u njima žive.
Prema riječima Maje Jurišić, veliki europski gradovi poput Barcelone, Pariza i Ghenta, obnovljive izvore energije smatraju javnim dobrom te podrazumijevaju da od ovakvih projekata i investicija konkretne koristi treba imati cijela zajednica. Financijski aspekt, uz okolišni i društveni, važan je dio definicije održivog razvoja, a smanjenjem troškova krajnjih korisnika.
– I u Hrvatskoj postoje gradovi koji su već krenuli ovim putem. Križevci koji su projekt solarnih krovova financirali u suradnji s građanima, Vrgorac koji projektom "Solar City" ima za cilj smanjiti troškove električne energije u procesu vodoopskrbe, a samim time smanjiti cijenu vode za krajnje građane i povećati im kvalitetu života, grad Hvar koji je osnovao Odbor za zaštitu okoliša i obnovljive izvore energije kako bi strateški upravljao zelenom tranzicijom, gradovi Cres i Mali Lošinj koji su suosnivači energetske zadruge "Apsyrtides"... – podsjeća naša sugovornica, pa optimistično najavljuje:
– Svi ovi projekti, a osobito osnivanje nove otočne energetske zadruge na Cresu i reaktivacija zadruge na Korčuli, pokazuju da svijest građana o potencijalima obnovljivih izvora energije raste te da se nalazimo na prekretnici. Sve će se više građana uključivati i ravnopravno sudjelovati u energetskoj tranziciji i upravo to smatramo ključnim za provedbu tranzicije na čistu energiju što će značajno doprinijeti lokalnom razvoju, oporavku gospodarstva te postizanju ciljeva Europskog zelenog plana.
Ivan Zoković Cola, voditelj energetske zadruge "Novi otok" Korčula, podsjeća, pak, da zajednice obnovljivih izvora energije uključuju skupine građana, društvene poduzetnike, javna tijela i društvene organizacije koje direktno sudjeluju u energetskoj tranziciji zajedničkim ulaganjem u proizvodnji obnovljive energije.

– S obzirom na to da će zakonska prava zajednica obnovljive energije od sada biti uključena u hrvatsko zakonodavstvo u sklopu novog Zakona o tržištu električne energije, naša uloga kao energetske zadruge jest u omogućavanju većeg sudjelovanja građana u energetskoj tranziciji otoka Korčule – kazao je, te nastavio:
– Među raznim pravnim strukturama dostupnim za upravljanje energetskim zajednicama, zadruge su isproban i provjeren model od kojeg lokalne zajednice mogu imati velike koristi.
Konkretno, energetska zadruga "Novi Otok" nudi mogućnost aktiviranja financijskih sredstava koja služe za postizanje ciljeva obnovljivih izvora energije, istovremeno uključujući građane i ostale dionike koji djeluju na području otoka Korčule, u proizvodnji i korištenju obnovljivih izvora energije.

Koncept energetske zadruge ne samo da omogućuje okrupnjavanje resursa za ulaganja, već ubrzava pronalazak potencijalnih lokacija za proizvodnju obnovljivih izvora energije. Iako se može učiniti da je ​površina krova za ugradnju postrojenja obnovljivih izvora energije mnogo u gradu, privatne instalacije se često sporo realiziraju jer neki krovovi kuća možda za to nisu prikladni ili pojedinim vlasnicima nedostaje sredstava za ulaganje. Zato smo se na otoku Korčuli odlučili za grupno ulaganje u fotonaponsku elektranu na tlu gdje ćemo dati priliku svim zainteresiranim građanima i poduzetnicima da ulože svoja sredstva putem zadruge. Oni koji se učlane u zadrugu mogu postati dio projekta instalacije postrojenja obnovljivih izvora energije i tako dobiti priliku za sudjelovanje u investiciji i ostvarivanju prava na povrat iste.
Sudjelovanje lokalne vlasti, osim ulaganja i financijske koristi, može povećati povjerenje u cijeli projekt i dovesti do povećanja broja uključenih građana. Lokalne samouprave mogu biti izvrsni pokretači energetskih zajednica i imati ključnu ulogu u prenošenju koristi građanima.
Energetska zadruga "Novi Otok" aktivno surađuje s energetskom zadrugom "Apsyrtides", dapače, imamo zajednički projekt koji sufinancira NESOI konzorcij. U okviru tog projekta izradit ćemo studije izvodljivosti i idejna rješenja za dvije komunalne fotonaponske elektrane – jednu od 0,5 MW na području otoka Cresa i drugu snage 10 MW na području otoka Korčule. Obje elektrane su inicirale lokalne energetske zadruge, a dio financiranja će se osigurati kampanjom grupnog ulaganja, nalik na onu koju su proveli Križevci – obrazlaže Ivan Zoković.
Šimun Marko Fio, predsjednik Odbora za zaštitu okoliša i OIE, Grad Hvar, podsjeća da je u vrijeme kampanje za gradonačelnika grada Hvara nastojao približiti građanima, ne samo veliku korist zaštite okoliša, već i njezinu nužnost.

– Otočna glavna ekonomska grana je turizam, dok se sve sporedne privredne grane opet snažno vezuju uz turizam. Danas se moderni turizam ne može zamisliti bez brige za okoliš, kao i okretanja obnovljivim izvorima energije. Potencijali solarne energije koje otok Hvar ima, zahvaljujući prosjeku od 2712 sunčanih sati godišnje, govore sami za sebe. Korištenje iste energije za grijanje vode u kućanstvima te za proizvodnju struje za osobne potrebe, mogla bi biti najnormalnija stvar na Hvaru – no, iako za sada još nisu, vjerujem da ćemo kao građani osvijestiti ove potencijale i iskoristiti ih. Smatram da kao Grad Hvar, trebamo napraviti iskorak, promijeniti trend i u sljedećem razdoblju iskoristiti prilike koje nam se pružaju. Smatram da je promjene najlakše ostvariti na način kada su one vođene vlastitim primjerom. Jedan od projekata koje Grad Hvar treba pokrenuti je instalacija solarnih panela na gradskim parkinzima te proizvedenom strujom osigurati dostatnu energiju za rad gradskih službi i/ili javne rasvjete. Ovakvi projekti su isplativi i bez sufinanciranja EU-a, no s obzirom na to da nam se nepovratna sredstva za razvoj ovakvih projekata sve više nude, moramo ih što prije realizirati. Integraciju OIE rješenja u druge važne sektore, poput gospodarenja otpadom, smatram krucijalnom za cjelokupni održivi razvoj. Tako reciklažno dvorište, koje će se krajem godine početi graditi, u projektu ima veliku površinu krova, te praktički može biti samodostatno te svu potrebu za električnom energijom osigurati iz vlastite proizvodnje – ističe Šimun Marko Fio.