StoryEditorOCM
PrimorjeUOČI ZATVARANJA GRABOVICE

PRIMORCI O LUČINOM RAZDOLJU: Jasno nam odgovorite - ide li otrov u podzemne vode ili ne?

Piše Dubravka Marjanović Ladašić
4. kolovoza 2021. - 11:19

Raspisan je javni natječaj za izgradnju Centra za gospodarenje otpadom u Lučinom razdolju kraj Trnovice u Dubrovačkom primorju. Već mjesecima ondje se 'sve praši', probijaju se ceste, stanovnici sela Lisac i Čepikuće gledaju kamione i bagere kako dolaze i prolaze. Vidi se već dugo da se nešto ozbiljno sprema.

Veza tokova sa zaljevom

Ono što brine mnoge Primorce je kako će Centar za gospodarenje otpadom utjecati na prirodu. Naravno da planeri projekta tvrde da se ništa strašno neće dogoditi jer je Centar projektiran tako da ništa od otpada ne može završiti u podzemlju; s druge strane su oni koji se godinama bore protiv ovog projekta.

Članovi stranke Srđ je Grad ne odustaju od novog trasiranja i dokazivanja onoga što je, kako kažu, 'svima jasno – da izgradnja megacentra za gospodarenje otpadom usred krškog terena jednostavno nije prihvatljiva'. Na zadnjoj sjednici Županijske skupštine odbijen je njihov prijedlog uvrštavanja na dnevni red točke koja bi omogućila novo trasiranje na području Lučina razdolja, ali kako je rekao njihov županijski vijećnik Marko Giljača, neće odustati. Novinarima je predstavio geodetski elaborat kao dokaz da vodoistražni radovi trasiranja na Lučinom razdolju nisu obavljeni u predviđenom opsegu za budući Centar za gospodarenje otpadom.

image
Marko Giljača
Bozo Radic/Cropix

- Ovlašteni geodet utvrdio je kako je od točke upuštanja trasera do točke na granici područja zahvata udaljenost 136 metara, dok je do točke projektirane granice zahvata 325 metara - rekao je Giljača te zaključio da su time dokazali da 'županijska vlast cijelo vrijeme skriva istinu da trasiranje 2013. nije napravljeno u opsegu planiranog Centra za gospodarenje otpadom'. Podsjetio je kako je hidrogeološko trasiranje s puštanjem boje na lokaciji u Trnovici napravljeno 2008., te da je dokazana izravna veza podzemnih tokova s Malostonskim zaljevom.

Sumnja u zagađenje

Na prvoj sjednici vijeća Općine Dubrovačko primorje u novom sazivu vijećnici su većinom glasova zatražili od Županije da financira i provede novo trasiranje koje bi dokazalo nepovezanost odlagališta s podzemnim vodama.

Uoči sjednice Vijeća, održan je sastanak na temu CGO Lučino razdolje u Općini Dubrovačko primorje. Sudjelovali su direktor Agencije za gospodarenje otpadom Josip Bačić, načelnik Općine Nikola Knežić, te vijećnici Općinskog vijeća Pero Grošeta (DDS) i nezavisni Petar Lončar, Ivona Svilarić, Petar Šimunović i Vlaho Mozara. Vijećnici nisu bili zadovoljni informacijama koje su dobili te su, kao većina u Općinskom vijeću, podnijeli zahtjev Agenciji za novim trasiranjem.

image
Lokalitet Lučino razdolje na kojem bi se trebao izgraditi Centar za gospodarenje otpadom
Denis Jerkovic/Cropix

Pero Grošeta, koji inače živi u selu Trnovica, jedva kilometar udaljenom od budućeg odlagališta, rekao je da im je direktor Agencije za gospodarenje otpadom Josip Bačić iznio poznatu kronologiju, a o financiranju nije ništa mogao reći jer je raspisan javni natječaj. No, oni će inzistirati na novom trasiranju da bi se konačno otklonile sumnje o zagađenju. Pčelari se, kako je istaknuo, nakon izgradnje CGO-a Lučino razdolje mogu oprostiti s ekološkim uzgojem pčela u Trnovici.

- Novo se trasiranje mora napraviti kako bi se vratilo povjerenje građana – istaknuo je Vlaho Mozara, te podsjetio kako župan Dobroslavić dovodi u pitanje zračnu luku kod Trebinja kao zagađivača izvora Omble, ali Centar za gospodarenje otpadom u Primorju 'nije ugroza':

- Općina je, prvi put otkad postoji projekt CGO, službeno iskazala zabrinutost radi manjkavog hidrogeološkog trasiranja provedenog 2013. na lokaciji Lučino razdolje – naglasio je. Općinsko vijeće je s 5 glasova za i 4 protiv izglasala nezadovoljstvo provedenim trasiranjem, te zatražilo novo trasiranje za koje smatra da se trebalo provesti čim su se pojavile prve nedoumice oko trasiranja iz 2013. godine. Sad je potez na Županiji – čeka se što će ondje odgovoriti.

U trećoj vodozaštitnoj zoni

Županijski centar za gospodarenje otpadom Dubrovačko-neretvanske županije Lučino razdolje je sustav građevina i uređaja za obradu, oporabu i zbrinjavanje miješanoga komunalnog otpada, ukupnog kapaciteta od oko 40.000 tona na godinu, u sklopu kojeg se nalazi i postrojenje za obradu građevnog otpada, kapaciteta 7520 tona godišnje, a obuhvaća 5 gradova i 17 općina, odnosno pokriva potrebe oko 122.000 stanovnika, informiraju na stranicama Fonda za zaštitu okoliša. Centar je planiran na području općine Dubrovačko Primorje i to otprilike 1 kilometar zapadno od sela Trnovica, a projekt obuhvaća i izgradnju šest pretovarnih stanica u Dubrovniku, Metkoviću, Janjini, na Mljetu, Lastovu i Korčuli, a obzirom na razvedenost područja i brojne otoke koje županija obuhvaća.

Lokacija planiranoga CGO-a kod sela Trnovice trasirana je dosad dva puta, i to 2008. i 2013. godine, podsjeća se u zaključku Općine Dubrovačko primorje o upućivanju zahtjeva Županiji za provođenjem novog trasiranja.

image
Iza brda je Lučino razdolje, ispod je Malostonski zaljev
Bozo Radic/cropix

- Trasiranjem ponora u Trnovici prvi put (2008.) neosporno je utvrđeno kako se područje CGO-a Lučino razdolje nalazi u III. (trećoj) vodozaštitnoj zoni i da takvo područje nije prihvatljiva lokacija za odlagalište, odnosno CGO. Bilo je sugerirano da se na nekome drugome mjestu (na potezu Čepikuće – Kotezi) izvrše nova istraživanja, gdje bi se mogli steći relativno povoljni uvjeti za odlagalište otpada i uz tehnologiju koja ima najmanji mogući utjecaj na stvaranje procjednih voda – podsjećaju u Zaključku.

- Drugi je put (ožujak 2013.) trasiran lokalitet uz sami potencijalni CGO i boja trasera se nije pojavila na promatranim izvorima. Ta druga mikrolokacija, nažalost, nije bila najbolje odabrana, što je potvrdilo sporije prodiranje trasera i njegovo razlijevanje po površini terena. Nažalost, odluka o prihvatljivosti izgradnje Centra za gospodarenje otpadom u Lučinu razdolju temelji se na rezultatima tih drugih istraživanja (tvrtka Geoaqua, 6. ožujka 2013.), ne uzimajući uopće u obzir ono prvo obavljeno trasiranje iz 2008. godine. Međutim, treba naglasiti kako ni dobiveni rezultati drugoga trasiranja ne mogu isključiti negativne posljedice po nizvodne ekosisteme poput, na primjer, prirodnoga rezervata Malostonskoga zaljeva i podzemnih sustava kojima se prihranjuju izvorišta od kojih neka i vodoopskrbna, poput Nerezina u Slanome. Naime, trasiranje koje je izvršila tvrtka Geoaqua 2013. godine nije dokazalo vezu s izvorištima, ali to ne znači da te povezanosti na području Lučina razdolja nema – stoji u Zaključku. - Takav stav iznio je predstavnik Hrvatskih voda i član Povjerenstva za postupak provjere utjecaja Centra za gospodarenje otpadom Zdravo Brajović na III. sjednici tog povjerenstva, održanoj 11. rujna 2013. godine. On je, kako stoji u zapisniku te sjednice, rekao da se 'ovim istraživanjem nije dobilo ništa novo u stručnim spoznajama te se zadržava prijašnji stav temeljen na prošlom istraživanju - da je Lučino razdolje u III. zoni sanitarne zaštite.'

Prvo trasiranje se ignorira

- Fokusiranje pažnje samo na jedno obavljeno trasiranje, ono iz 2013. godine, može lako služiti kao paravan da se skrene pogled s bitnih činjenica lokaliteta Lučino razdolje - nastavlja se u Zaključku koji je potpisao predsjednik Vijeća Vlaho Mozara.

- A jedna od vrlo bitnih činjenica jest da je ta mikrolokacija jedno od tri najgora moguća mjesta za izgradnju CGO-a na području između Neretve i Konavala. To sasvim jasno proizlazi iz istraživanja objavljenih u doktorskoj disertaciji Mirka Šundova 'Geomorfologija Konavala, Dubrovačkog primorja, Elafitskog otočja i poluotoka Pelješac' koja je obranjena na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2007. godine. Naime, to je područje s najvećim brojem ponikava/vrtača, a one su po svome nastanku jame, iako danas površinski degradirane i prikrivene, i dalje posjeduju veliku poroznost i propusnost stijena. Nažalost, izrađena studija utjecaja na okoliš ne navodi ovaj izvor, što baca dodatnu sumnju. Uz to, postoji i nekoliko drugačijih argumentiranih mišljenja koja nam daju za pravo da budemo posebno oprezni – obrazlažu, te iznose još razloga za novo trasiranje - jedna od bitnih karakteristika krških vodonosnika jest da su to izlomljeni i anizitropni vodonosnici.

- Voda se u njima kreće u svim smjerovima, ovisno o razlomljenosti stijene, a koje je pravce nemoguće utvrditi duboko u podzemlju. Iz toga proizlazi bitna postavka istraživanja krša, a to je da se rezultati prethodnih istraživanja na jednome mjestu ne mogu doslovce primijeniti na novome mjestu, nego da za vjerodostojnu ocjenu nekoga mikrolokaliteta treba provesti novo istraživanje na njemu samome. Uvijek se trasira neki postojeći aktivni ponor jer najbolje pokazuje ranjivost toga prostora. U tom pogledu, prvo obavljeno trasiranje je također bilo mjerodavno, a izgleda da ga se ignorira i potencijalni negativni utjecaji će se širiti na podzemlje preko tada (2008.) trasiranoga toka i pukotina poveznih s tim tokom. Da bi se vjerodostojno isključila opasnost od negativnih utjecaja potencijalnoga CGO-a, treba trasirati sve pukotine na lokalitetu koji će Centar za gospodarenje otpadom zahvatiti, a ne samo pukotine na jednome njegovome dijelu – pojašnjavaju.

- Općinsko vijeće Dubrovačkoga primorja ima opravdan interes za brigu o navedenoj lokaciji kod sela Trnovica ne samo zato jer je na području naše općine, nego i jer interes zdravlja stanovnika i interesi očuvanja prirode moraju biti na prvome mjestu. Uostalom, to nam nalaže i hrvatski Ustav – stoji u Zaključku kojim su od Županije kao osnivača Agencije za gospodarenje otpadom zatražili dopunsko trasiranje na cjelokupnom lokalitetu. 

image
Odlagalište otpada Grabovica
Grad Dubrovnik
Grabovica se zatvara dogodine

Grabovica će biti zatvorena 2022. godine, najavio je na sjednici Gradskog vijeća u utorak gradonačelnik Mato Franković.
- Na žalost, Centar za gospodarenje otpadom neće do tada biti završen, što znači da ćemo naš otpad morati odvoziti na neku udaljenu lokaciju. Imamo ih nekoliko. Otpad će trebati razvrstavati – rekao je.

21. studeni 2024 20:13