StoryEditorOCM
NeretvaProglašeni pobjednici

U ovim hrvatskim gradovima se najbolje živi i radi. U Opuzenu najbolji napredak u kvaliteti života, a evo od koga je Dubrovnik izgubio

Piše Vedran Marjanović/JL
2. prosinca 2022. - 11:02

U Varaždinu, Svetoj Nedelji i gradu Rabu najbolje se živi, Samobor je najbolji veliki grad za gospodarstvo, Osijek je novi dobitnik nagrade Eco city, a Rijeka "najpametniji" veliki grad.

To su ponajvažniji ishodi ovogodišnjeg izbora najboljih gradova u organizaciji Jutarnjeg lista i portala Gradonačelnik.hr koji je u četvrtak završen proglašenjem ukupno 15 gradova pobjednika i dodjelom nagrada u Opatiji.

image

 Andrej Plenković i Nataša Tramišak sa nagrađenima.
 

Damir Skomrlj/Cropix

Najuspješniji u demografiji

Petu godinu zaredom Hanza Media i portal Gradonačelnik.hr organizirali su izbor najboljih gradova u pet kategorija i uz posebne nagrade Smart city i Eco city. U kategoriji obrazovanje, demografija, socijalna politika i mladi u završnicu izbora ušlo je 15 gradova u tri konkurencije - veliki, srednji i mali gradovi. Pobjednici su Vukovar, Labin i Crikvenica.

U konkurenciji velikih gradova (više od 35 tisuća stanovnika i županijska središta) Vukovar je, među ostalim, trijumfirao zahvaljujući ostvarenome prosječnome iznosu isplaćenih školarina i stipendija od 59 kuna po stanovniku te pedagoškom standardu od 6,87 učenika na jednog učitelja, donosi Jutarnji list.

Gradu Heroju u ovoj konkurenciji protukandidati u završnici izbora bili su Bjelovar, Čakovec, Pazin i Velika Gorica. Labin je najbolji srednji grad za obrazovanje i demografiju, a Crikvenica najbolji mali grad.

Najbolja gradska uprava

U zacijelo najprestižnijoj kategoriji ovog izbora, kvaliteti života, Varaždin je ostvario pobjedu u konkurenciji velikih gradova, nadmašivši u završnici Dubrovnik, Koprivnicu, Pazin, i Zagreb. Sjedište Varaždinske županije nagradu je osvojilo zahvaljujući, među ostalim, dostignutoj efikasnosti gradske uprave iskazanoj kroz prosjek ukupnih prihoda po zaposlenome u gradskoj upravi od 852 tisuće kuna.

Među srednjim gradovima najbolja u kvaliteti života je Sveta Nedelja u Zagrebačkoj županiji, kojoj su u završnici izbora konkurirali Kastav, Opatija, Poreč i Rovinj. Pobjedniku u kategoriji kvalitete života za male gradove, Rabu, protukandidati su bili Biograd na Moru, Hvar, Klanjec i Novalja.

image

Gradonačelnik Opuzena  Ivan Mataga.

Damir Skomrlj/Cropix

I ovogodišnji izbor predvidio je nagradu za gradsku upravu koja je najviše napredovala u podizanju kvalitete života u svojoj sredini. Ovogodišnji pobjednik je Opuzen u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, a u završnicu izbora plasirali su se Bakar, Biograd na Moru, Nin i Vis.

Ovogodišnji izbor najboljih gradova u ekonomskoj kategoriji donio je u završnici oštru konkurenciju u sve tri "grupe" gradova, a nagrade su izborili Samobor, Opatija i grad Hvar. Među velikim gradovima za naslov najboljeg u ovoj kategoriji Samoboru su konkurirali Koprivnica, Krapina, Pula i Varaždin. Opatiji su u konkurenciji srednjih gradova protukandidati bili Poreč, Rovinj i Sveta Nedelja.

Hvar je najbolji mali grad za ekonomiju nakon što je u završnici nadvisio Bakar, Mali Lošinj, Orahovicu i Rab.

Povlačenje novca EU

Rijeka je pobjednik ovogodišnjeg izbora za najbolji grad i u povlačenju novca iz fondova Europske unije. U posljednje četiri godine grad na Rječini povukao je iz fondova EU 53,8 milijuna kuna. Završnicu ovog dijela izbora najboljih gradova izborili su i Beli Manastir, Osijek, Slavonski Brod i Zagreb.

U okviru nagrade Smart City birale su se sredine najboljim rezultatima u primjeni pametnih rješenja u organiziranju rada gradske uprave, održavanju infrastrukture i uštedama u potrošnji energije.

image

Andrej Plenković, Ivan Malenica, Ana Hanžekovic Krznarić, Goran Ogurlić.
 

Damir Skomrlj/Cropix

Partner Hanza Mediji i Gradonačelniku.hr u organizaciji izbora Smart City je agencija Apsolon koja je izradila metodologiju izbora. Rijeka je nagradu Smart City izborila u konkurenciji velikih, Zaprešić je pobjednik u kategoriji srednjih, a grad Krk je najbolji među malim gradovima.

Nagrada Eco City dodjeljuje se gradu koji je dosegnuo najbolje prakse i rješenje u svojevrsnom trojstvu brige za okoliš koje obuhvaća gospodarenje otpadom, zelena energija i promet na "čisti pogon". Ovogodišnji pobjednik je Osijek, a konkurirali su još i Križevci, Koprivnica, Poreč te Zadar.

image

 Andrej Plenković.
 

Damir Skomrlj/Cropix

Plenković: Predstoji nam suočiti se s izazovom demografskog deficita

Predsjednik Vlade Andrej Plenković u četvrtak je s konferencije "Dani regionalnoga razvoja i fondova EU“ u Opatiji poručio kako nam predstoji da se ozbiljnije suočimo s velikim izazovom pada prirodnog priraštaja i demografskim deficitom koji postaje suštinski strateški problem Hrvatske.

„Sada je do nas da nam država i društvo bude što kvalitetnije, da se suočimo ozbiljnije s velikim izazovom pada prirodnog priraštaja, demografskim deficitom koji postaje suštinski strateški problem hrvatskog naroda i društva i gdje moramo koristiti sve dobre prakse i mehanizme kako bismo barem usporili negativne trendove s kojima se suočavamo,“ naglasio je premijer.

Plenković je u svom izlaganju rekao da su skup o regionalnom razvoju i fondovima EU značajan jer se događa u godini koja je obilovala brojnim EU aktivnostima i završetkom velikih projekata i procesa.

„Ovo je godina u kojoj smo dovršili najveći EU projekt Pelješkog mosta i pristupnih cesta, koji će zauvijek biti simbol prvih sedam godina članstva u EU i koji je povezao Hrvatsku,“ rekao je Plenković i nastavio da „smo pokazali što je moderni suverenizam i kako se osnaženi položaj Hrvatske najbolje može koristiti za realizaciju strateških nacionalnih ciljeva.“

Napomenuo je da smo u zadnjem mjesecu u kojem nam je valuta kuna, da za mjesec dana postajemo 20-ta članica EU područja.

„Hrvatska će biti puno manje izložena, a puno više zaštićena, no što bi bila bez europodručja,“ rekao je naglasio da se uskoro očekuje i odluka na ministarskoj razini o ulasku Hrvatske u šengenski prostor.

Ocijenio je da je presedan to što istoga dana ulazimo i u europodručje i u šengenski prostor.

„To govori da smo kroz dva mandata naše Vlade ostvarili strateške ciljeve i došli u fazu da smo nakon samo 30 godina od međunarodnog priznanja došli u situaciju da smo među 15 država svijeta koje su u NATO-u, EU, u šengenskom prostoru i europodručju.“

Plenković je istaknuo da smo i u godini u kojoj se počinju preklapati dvije financijske perspektiva - jedna još traje, do kraja iduće godine, a nova perspektiva, za korištenje koje se spremamo, trajat će do 2027.

Dodao je da će nam Mehanizam za oporavak i otpornost omogućiti da budemo komplementarni u razvojnom smislu.

Plenković je još rekao da smo ove godine bili i pod utjecanjem brutalne agresije na Ukrajinu, da su rast cijena energenata, plina, vode, prehrambenih proizvoda, inflatorni pritisak utjecali na građane te da je sve to zahtijevalo velike napore i snažne intervencionističke mjere.

Naglasio je da je donesen paket mjera, da gotovo nitko u EU nije to tako brzo učinio te da bez tih intervencija učinci globalne krize ne bi bili, kao što jesu, ublaženi do maksimuma.

Spomenuo je digitalnu i zelenu tranziciju, brzu prilagodbu i što brži prelazak na održive izvore energije, s ciljem smanjenja zagađenja i učinaka globalnog zatopljenja.

Rekao je i da Hrvatska ima na raspolaganju sve poluge koje mogu ubrzati regionalni razvoj te da je načelo partnerstva sa županijama, gradovima i općinama doseglo takvu razinu da nema važnog projekta, a da nisu obavljene konzultacije i sve što omogućava da svi reagiraju kao platforma za regionalni razvoj Hrvatske.

Dvodnevnu konferenciju pod nazivom "Dani regionalnoga razvoja i fondova EU" organiziralo je Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU. Sudionicima će biti predstavljene nove prilike iz Višegodišnjeg financijskog okvira 2021.-2027., programi „Konkurentnost i kohezija 2021.-2027.“, „Integrirani teritorijalni program 2021.-2027.“ i „Učinkoviti ljudski potencijali 2021.-2027.“ (Hina)

image

Ministrica Nataša Tramišak.
 

Damir Skomrlj/Cropix

Tramišak: Hrvatska spremnije ulazi u u novo programsko razdoblje

Ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU Nataša Tramišak u četvrtak je na otvaranju konferencije Dani regionalnoga razvoja i EU fondova u Opatiji rekla da je iskorišteno 80 posto sredstava iz programskog razdoblja 2014. - 2020. te ocijenila da se spremnije ulazi u novo programsko razdoblje.

S ponosom možemo reći da smo 2022. godine uspješno završili proces programiranja za dotadašnje razdoblje operativnih programa te dobili potvrdu za novo programsko razdoblje do kraja 2027., odnosno 2029. godine, navela je.

Morali smo mnogo naučiti, jer europski fondovi nose mnoge mogućnosti, ali nisu samo lista želja, rekla je. Morali smo učiti o procesima, uredbama i direktivama Europske komisije, ali smo sad mnogo spremniji ući u novo programsko razdoblje, dodala je Tramišak.

Iz programa Kohezijska politika iskorišteno je 8,5 milijardi eura, a u novom programu nas očekuje dodatnih 9 milijardi eura, navela je ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU, koja ističe da su to nove, veće mogućnosti, a očekuje veću apsorpciju i bolju pripremljenost projekata.

Prvo područje ulaganje je gospodarstvo, s 1,25 milijardi eura za inovacije, razvoj, istraživanja, poslovnu konkurentnost tvrtki i drugo. Nadalje, važan sektor je promet, u kojem je težište na ulaganju u željezničku mrežu i zelene vidove prometa. U području energije i okoliša u Hrvatskoj su na prvom mjestu ulaganja u vodoopskrbu i odvodnju. Tu su još područja zdravstva, obrazovanja, socijalnog uključivanja, kulture i turizma, što su naši nacionalni prioriteti, istaknula je, uz ostalo, Tramišak.

Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić predstavio je mogućnosti Europskog socijalnog fonda Plus, odnosno programa Učinkoviti ljudski potencijali.

Ciljevi koje želimo ostvariti korištenjem novca iz ovog fonda su povećati zaposlenost stanovništva od 20 do 64 godine sa sadašnjih 69 na 75 posto, ali i uključenost odraslih u cjeloživotno obrazovanje s 4 na 55 posto, rekao je. Cilj je i smanjenje postotka osoba u riziku od siromaštva sa sadašnjih 21 na manje od 15 posto.

Želimo pokrenuti nova zapošljavanja, s naglaskom na mlade i ranjive skupine, stjecanje novih vještina putem cjeloživotnog obrazovanja, pojačati aktivnosti dječjih vrtića i škola, proširiti usluge zdravstveniih i socijalnih ustanova te pružiti jaču podršku starijima, naveo je ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić. (Hina)

image

Goran Ogurlić, glavni urednik Jutarnjeg lista
 

Damir Skomrlj/Cropix
image

Marin Piletić, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike

Damir Skomrlj/Cropix
image

Premijer Andrej Plenković
 

Damir Skomrlj/Cropix
image

Andrej Plenković, Nataša Tramišak, Ivan Malenica, Ana Hanžekovic Krznarić
 

Damir Skomrlj/Cropix
image

Goran Ogurlić, Boris Miletić
 

Damir Skomrlj/Cropix
image

 Ana Hanžeković Krznarić.
 

Damir Skomrlj/Cropix
image

Andrej Plenkovic, Nataša Tramišak, Ivan Malenica, Ana Hanžekovic Krznarić.
 

Damir Skomrlj/Cropix
25. studeni 2024 11:02