Kako niske temperature utječu na masline i koliko su opasne za ovogodišnji urod? Sve ovisi o kondiciji masline i njezinoj pripremljenost da podnese "suhi" led koji je u Dalmaciji u pravilu praćen burom.
Zato bolje prolaze oni maslinici koji nisu izravno pod udarom vjetra a na onim izloženijim pozicijama naši maslinari odmah nakon završetka berbe gnojidbom i obradom tla pripremaju masline za zimu.
Trenutačne temperature od nekoliko stupnjeva ispod nule neće bitnije utjecati na maslinu. Dapače, takvi minusi su i poželjni jer utječu na diferencijaciju pupova masline. Hladnije vrijeme pogoduje razvoju cvjetnih pupova iz kojih će se kasnije razviti plod masline, dok toplije i vlažnije vrijeme više utječe na razvoj i rast drvenastih pupova iz kojih se razvijaju grane pa maslina bude bujna, pojašnjava nam neretvanski maslinar, Ivo Batinović.
Maslinari znaju da je rezidba iznimno važna u masliniku. Njome se dovodi svijetlo u krošnju masline ali i uspostavlja ravnoteža između bujnosti i vegetacije i rodnosti masline. To svakako nije lako postići pa stoga škare u masliniku treba dati u ruke znalcu koji će znati koje grane skinuti a koje ostaviti.
Siječanj je vrijeme rezidbe u maslinicima. Međutim, zahlađenje koje se upravo dogodilo i bura usporili su aktivnosti maslinara.
- Preporuka je da se ne ide sa rezidbom maslina kada su temperature niske. Masline treba rezati nakon niskih temperatura najbolje krajem veljače kada otopli. Naime, rezidbom se prisilno potiče aktiviranje sokova pod korom pa bi moglo doći do smrzavanja, pojašnjava nam Batinović.
Ipak, ova zima je bila pretopla, do ovog tjedna gotovo nije ni bilo niskih temperatura pa masline nisu ni prestajale vegetirati. Temperatura od nekoliko stupnjeva ispod nule nije opasna za masline. Zapravo poželjno je da barem sedam dana bude hladnije radi bujnijeg formiranja cvjetnih pupova. Kada su preblage zime maslina slabije rađa jer takvo vrijeme prati bujnija vegetacija, pojašnjava Batinović.
Ali kada bi temperatura pala do -7 ili -8 stupnjeva, pa čak i niže onda bi u masliniku moglo biti problema. Međutim, maslinari se nadaju da do toga ipak neće doći.
- Za maslinu su gore niske temperature u ožujku i travnju. Upravo one pričine velike štete u maslinicima,zaključuje Batinović.
Ako je maslinik dobro pognojen onda za njega nema zime. Maslinari koji su jesenas nakon berbe masline pognojili kalijem i fosforom sada u siječnju mogu mirno spavati. Stručnjaci kažu da gnojidbu dušikom u maslinama ipak treba izbjegavati.
Ako se previše daje onda je veliki prirast zelene mase i biljka je osjetljivija na razne bolesti a osim toga dušik je i veliki zagađivač tla i umjesto njega bolje je primjenjivati organsko gnojivo. Preporuka je da se organsko gnojivo daje maslinama barem svake tri godine kako bi se poboljšao sastav tla koje je inače siromašno organskim tvarima.
Rezidbu je u masliniku završio i Mirko Škegro, poznati maslinar. Maslinik je pognojio sa stajskim gnojivom,gnojidba. Ovaj led do minus 5 stupnjeva masline dobro podnose i koliko sam primijetio maslina je dobro živahna vjerujemo da velikih ledova ne bi trebalo biti ali nikada se ne zna-kazao nam je Škegro.