Neretvanima lađa i trupa život znače. Godinama su ih vezivali uz obale rijeke. Njima su odlazili u polje i prevozili ljetinu. Sve lađe imale su svoj pristup ispred obiteljskih kuća, posebno u naseljima Podgradina i Vlaka, piše Slobodna Dalmacija.
Svatko tko je ikada bio uz Neretvu mogao je, posebno u donjem kraju, zamijetiti trupe zavezane ispred kuća. Obala je bila uređena, svi su imali svoje stepenice kojima su mogli sići na vodu do svoje trupe i njome se dalje voziti na poljoprivredne površina do kojih se može doći jedino trupom vodenim putem.
Ali idilu donjoneretvanskoga kraja narušile su Hrvatske vode, koje već mjesecima uređuju obale Male Neretve. Točnije, uređuju obalu, ali istodobno podižu zid te ne ostavljaju nikakvu mogućnost da lokalno stanovništvo iz Podgradine i Vlake dođe do svojih trupa i lađa.
Porušili su stare stepenice, koje su tu stajale više od pola stoljeća, a nove nisu sagradili, niti su ostavili ikakvu mogućnost da se mogu sagraditi. Tako su ovi ljudi dovedeni doslovno pred zid preko kojega ne mogu preskočiti kako bi ušli u svoje plovilo, koje svima život znači.
Ne možemo do vode
– Stepenice su nam potrebne da bismo došli do trupa i barki, koje su nama isto što Zagrepčanima tramvaj – uskliknuo je Ivo Popović s Vlake slikovito opisujući značenje trupe za neretvanskog čovjeka, koji, ako se nastavi projekt Hrvatskih voda na ovakav način, neće moći doći do vode, a živjet će uz vodu.
Naime, na području grada Opuzena i općine Slivno Hrvatske vode financiraju kapitalni projekt uređenja obale i zaobalja Male Neretve vrijedan gotovo 86 milijuna kuna, što je, kako se često može čuti u javnosti, trenutačno najveći projekt u dolini Neretve.
– Nakon rekonstrukcije brane u Opuzenu, čime je spriječen nekontrolirani prodor vode iz rijeke Neretve u Malu Neretvu, te zbog urbanizacije obala Male Neretve, bilo je potrebno definirati novi režim obrane od poplava na ovom vodotoku – objašnjavaju iz Hrvatskih voda, koje su i pripremile projekt uređenja obale i zaobalja rijeke Male Neretve, sukladno novoj
situaciji u prostoru.
U sadašnjem sustavu obrana od poplave, Mala Neretva prihvaća vode lijevog zaobalja rijeke Neretve od Metkovića do ušća. Osim uloge u obrani od poplava, u vegetacijskom razdoblju ona postaje rezervoar vode za navodnjavanje.
Stoga je projekt uređenja koncipiran na način da buduće obale Male Neretve zadovoljavaju zahtjeve obrane od poplava u novom režimu protoka, da imaju osiguranu stabilnost i nepromjenjivu geometriju obale ugradnjom kamenog nabačaja i postavljanjem armiranobetonskih elemenata.
Radovi na uređenju obala Male Neretve na potezu od ustave u Opuzenu do vodotoka Crepina na desnoj obali, odnosno crpne stanice Prag na lijevoj obali, započeli su u rujnu 2018. godine. Rok izvođenja radova je 60 mjeseci, a financiraju ih Hrvatske vode. Radove izvodi zajednica ponuditelja Neretvanski sliv d.o.o. Opuzen i Medius d.o.o. Petrača, a stručni nadzor nad građenjem obavlja zajednica ponuditelja Company Sulić d.o.o. Ploče, Apsida inženjering d.o.o. Dubrovnik, Geokol d.o.o. Varaždin i Uplana j.d.o.o. Makarska.
Do sada su završeni radovi na izvedbi kamenog nabačaja i trenutačno se grade betonski i armiranobetonski dijelovi obale te sustav oborinske odvodnje. Ukupna vrijednost radova iznosi 85,75 milijuna kuna s PDV-om, a usluga stručnog nadzora je 990 tisuća kuna s PDV-om.
Također, uređenjem obale Male Neretve osigurat će se stanovništvu koje živi uz obale pristup rijeci te će se omogućiti sigurno kretanje prometnicama uz rijeku – stoji, među ostalim, u projektu uređenja. Ali na terenu to nije tako, u što se uvjerila i ekipa
Slobodne Dalmacije.
Suživot s Rijekom
Svi s kojima smo razgovarali u Podgradini i na Vlaci ogorčeni su zbog ovog projekta, kojim je, istina, obećan pristup rijeci, ali na terenu se tako ne radi. Na potezu od nekoliko kilometara nema ni jednih stepenica kojima bi ljudi koji žive neposredno uz obalu Male Neretve mogli pristupiti rijeci, odnosno privezištu svoje trupe. To je ovdašnjim ljudima veliki problem, jer su naučili živjeti u suživotu s rijekom.
Josipa Tutavac Slavonka je koja se udala u Vlaku i poprilično se aklimatizirala na život u donjem Poneretvlju. Zatekli smo je kako lovi ribu.
– Lovim za mace – dobacuje u šali.
Ipak, šalu na stranu, do rijeke se teško može doći jer su u tijeku radovi, ali kad se izgradi zid bez stepenica, neće moći loviti ribu, premda joj je kuća udaljena tek koji metar od obale.
– Trebalo bi izgraditi stepenice kakve su i prije bile. To ljudima treba – kazala nam je Josipa.
Stanovnici upozoravaju na nedostatke u postupku uređenja devet kilometara obale. Na potezu od Podgradine do Vlake treba im najmanje 25 privezišta za barke s uređenim pristupom, koji ne može bez skalina. Tako je bilo proteklih pola stoljeća, ali u novom projektu uređenja obale Male Neretve toga više nema.
– Ma pogledajte, na devet kilometara nema nijednih stepenica. Tužno i žalosno. Zar smo i to dočekali? – govore nam stanovnici uz obale Male Neretve. Odmahuju rukama i čude se onome što se radi na terenu.
Na njihovoj je strani i načelnik općine Smiljan Mustapić, ali i njemu su ruke vezane jer projekt vode Hrvatske vode iz Zagreba. Uzaludno je upozoravao na nedostatke i tražio ispravke da se stanovnicima Vlake i Podgradine urede stepenice te da im se ostavi mogućnost pristupa do Male Neretve.
– Stanovništvo iz Opuzena i Slivna životno je vezano uz rijeku te mnogi jedino vodenim putem mogu doći do poljoprivrednih zemljišta koja obrađuju, tako da im je iznimno važan neometan pristup rijeci. Tijekom izvođenja radova pokazala se velika potreba za izgradnjom većeg broja stepenica, što u konačnici nije veliki trošak za investitora – ističe načelnik Mustapić, koji se nada da će Hrvatske vode shvatiti problem i u projekt uvrstiti potrebe lokalne zajednice.
– Razgovarali smo s investitorom, Hrvatskim vodama, te tražimo da se projekt izmijeni i da se sagrade stepenice za prilaz i pristupci za vezivanje trupa – tvrdi načelnik Mustapić.
– Svi kažu da je projekt vrijedan. Mi ne tvrdimo da nije, ali šta nama znači što se uređuje obala kad mi ne možemo pristupiti do rijeke? – govore nam uglas stanovnici Podgradine.
– Ovo je žalosno. Ja šezdeset godina ovdje vežem trupu, a sada ne mogu pristupiti jer su srušili stepenice i ne žele sagraditi druge. Još nas ograđuju i zidom. Hoćemo li svi preskakati preko zida? – ogorčen je Ivo Popović.
Slično razmišlja i njegov susjed Javorko Bjeliš, koji pak kaže da na svoju zemlju ne može doći bez lađe u koju ukrca i motokultivator. To je mogao dok nije počelo uređenje obale, ali sada nema pristupka za lađu.
Malom Neretvom svakodnevno voze deseci lađa, trupica i barki, jer ovdašnji stanovnici nemaju drugog načina dolaska na svoje poljoprivredne površine. No, to očito nije znao projektant, koji nije predvidio mogućnost vezanja za plovila uz obalu.
Ovdašnji su stanovnici nemoćni, njih 122 potpisali su peticiju da se projekt izmijeni, odnosno da im se izgrade stepenice i omogući pristup rijeci, koja im život znači.
Načelnik uz mještane
– Mala Neretva nije ni Drava ni Sava. Ona je specifična i to najbolje znamo mi koji živimo na njezinim obalama. To je jedna prometnica za potrebe ovoga naroda. Suludo je što nemamo stepeništa i privezišta za barke – kazao je Denis Šešelj, jedan od organizatora potpisivanja peticije.
– Institucije bi trebale pomoći ljudima, a ne sputavati ih – dodaje Šešelj.
Nezadovoljan je i Branko Popović, koji ističe da Mala Neretva svima život znači i da nije u redu što se kroz projekt uređenja obale nije ostavila mogućnost neometanog pristupa rijeci i mogućnost vezivanja trupa i lađa.
– Vratite nam stepenice – poručili su stanovnici Vlake i Podgradine nadležnim institucijama, a hoće li biti sluha za njihove vapaje, znat će se vrlo brzo. Projekt još nije završen i s minimalno novca može se izaći ususret lokalnim stanovnicima kojima rijeka život znači.
– Tražimo da nam ostave slobodan pristup rijeci. Zar je to puno? – jednoglasni su Neretvani.